BEOGRAD - Potpredsjednica vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović razgovarala je danas u Beogradu sa delegacijom Kineske razvojne banke o novim projektima u Srbiji, a posebno su zainteresovani za gradnju brze pruge od Beograda do Budimpešte.
"Vrlo je značajno da Kinezi tu prugu postmatraju kao regionalni projekat odnosno koridor za povezivanje južne i centralne Evrope i sa tom prugom Srbija bi imala mogućnost plasmana robe na evropsko tržište", istakla je Mihajlović poslije sastanaka u Vladi Srbije.
Predstavnici Kineske razvojne banke su vrlo raspoloženi da zajedno sa Srbijom rade na postojećim, ali i novim projektima, a žele da ulažu i u srpske luke, rekla je Mihajlović za Tanjug.
Ona je istakla da je Kineska razvoja banka jedna od najvećih svjetskih banaka koja dolazi u one zemlje u kojima može da učestvuje u finansiranju određenih projekata.
Podsjetila je da Srbija već realizuje neke projekte u saradnji sa Kinom - most preko Dunava između Zemuna i Borče i dio autoputa od Beograda do granice sa Crnom Gorom - od Obrenovca do Uba i od Lajkovca do Ljiga.
Srbija, dodala je, trenutno razgovara sa dvije kineske kompanije o mogućnosti koncesione gradnje nedostajućih dijelova tog autoputa, tzv. Koridora 11, ali se, kaže, mora naći najbolji mogući način za Srbiju, kao i Kinu.
"Razgovarali smo o i ekonomskom stanju i makroekonomskoj stabilnosti Srbije", dodala je potpredsjednica vlade.
Delegacija Kineske razvojne banke je sa Mihajlovićevom obišla i Saobraćajni institut CIP, gdje je razgovarano o projektu gradnje brze pruge Beograd - Budimpešta.
Oni će tokom dana obići i gradilište mosta Zemun - Borča, neku srpsku luku i Jugoslovensko rečno brodarstvo.
Mihajlović je istakla da je dobro što se Kinezi interesuju za luke i vodni saobraćaj, jer taj vid saobraćaja nije dovoljno razvijen u našoj zemlji zbog nedostatka modernih tehnologija, a čija bi primjena mogla dosta da poveća prihode u tom sektoru.
Kineska razvojna banka je jedna od tri kineske državne banke kojima Kina podupire svoje razvojne strategije u skladu s petogodišnjim planovima Državnog savjeta, najvišeg državnog tela.
Riječ je o banci koja uglavnom finansira projekte u oblasti električne energije, puteva, železnice, nafte i petrohemijskih proizvoda, uglja, pošte, telekomunikacija i poljoprivrede.
Kineska vlada je od 1999. godine počela je da usmerava svoje snage na potsticanje izvoza ("going out" policy), ohrabrujući svoje banke i kompanije da investiraju u inostranstvu, što je dovelo do toga da Kineska razvojna banka i Kineska izvozno-uvozna banka zajedno sada pozajmljuju više od Svjetske banke.