Privreda

Koliko bi koštalo poništavanje Bregzita?

Koliko bi koštalo poništavanje Bregzita?
Foto: Tanjug/AP | Koliko bi koštalo poništavanje Bregzita?
B.C.

Povratak Velike Britanije u Evropsku uniju mogao bi da košta oko 750 miliona funti nedjeljno, tvrde zagovornici Bregzita okupljeni u kampanji „Stay Out“.

Međutim, ekonomisti upozoravaju da je ova računica obmanjujuća jer ne uključuje novac koji bi se Britaniji vraćao iz evropskih fondova, kao ni ekonomske koristi od ponovnog članstva.

Procjena je zasnovana na prijedlogu Evropske komisije za dugoročni budžet EU od 2.000 milijardi evra za period od 2028. do 2034. godine. Autori analize pretpostavljaju da bi ponovno članstvo Britanije povećalo budžet EU i da bi London uplaćivao iznos srazmjeran veličini i bogatstvu svoje privrede, prenosi Guardian.

Međutim, iznos od 750 miliona funti predstavlja bruto doprinos, bez odbijanja sredstava koja bi se vratila Britaniji kroz poljoprivredne subvencije, naučne grantove i druge fondove EU. Time se ponavlja metod korišćen u kampanji za Bregzit 2016. godine, kada je na autobusu pristalica izlaska iz Unije isticana tvrdnja da članstvo Britaniju košta 350 miliona funti nedjeljno, prenosi b92.

Britanska statistička služba tada je kritikovala tu računicu kao obmanjujuću, jer nije uzimala u obzir britanski rabat, odnosno umanjenje članarine, niti novac koji se iz evropskog budžeta vraćao zemlji. Iako dokumentacija kampanje Stay Out navodi da je riječ o bruto iznosu, ta ograda izostavljena je iz promotivnog video-snimka, u kojem se tvrdi da bi toliko EU naplaćivala Britaniji za povratak.

Analiza zanemaruje i šire ekonomske posljedice Bregzita, odnosno gubitke nastale zbog otežane trgovine sa najvećim britanskim trgovinskim partnerom. Džon Springford (John Springford) iz Centra za evropske reforme (CER) smatra da je procjena kampanje Stay Out obmanjujuća jer se usredsređuje na bruto uplatu u budžet EU, a ne uzima u obzir ni sredstva koja bi se vratila Britaniji ni ekonomske koristi od ponovnog članstva.

Prema njegovim proračunima, zasnovanim na dvije studije o posljedicama Bregzita, izlazak iz EU smanjio je nacionalni dohodak Britanije za tri do 3,5 milijardi funti nedjeljno. Uz to, zbog slabije ekonomske aktivnosti država je izgubila između milijardu i 1,3 milijarde funti nedjeljnih poreskih prihoda.

Čak i kada se posmatra samo potencijalni doprinos britanskog budžeta EU, iznos od 750 miliona funti djeluje previsoko, ocjenjuje se u analizi. Jedna od pretpostavki jeste da Britanija po povratku u EU ne bi ponovo dobila rabat koji je Margaret Tačer ispregovarala 1984. godine.

Takva procjena ima uporište u izjavama visokih evropskih zvaničnika, uključujući bivšeg pregovarača EU za Bregzit Mišela Barnijea, mada pojedine zemlje koje su neto uplatioci u evropski budžet, poput Njemačke i Nizozemske, i dalje imaju određene povlastice. To pokazuje da su pravila o doprinosima i povraćaju novca složenija nego što sugeriše računica kampanje.

Sumnju izaziva i činjenica da se procjena zasniva na prijedlogu Evropske komisije za budžet od 2.000 milijardi evra za period 2028–2034, koji još nije usaglašen i za koji se očekuje da će u konačnoj verziji biti manji. Članice EU razmatraju kompromisni prijedlog od 1.620 milijardi evra koji je pripremila Irska, koja trenutno predsjedava Savjetom EU, ali ni taj iznos još nije prihvaćen.

Još spornija je pretpostavka Stay Outa da bi Britanija morala da učestvuje u otplati zajmova EU za oporavak od pandemije, čija će godišnja otplata od 2028. iznositi 24 milijarde evra. Ti dugovi nastali su nakon britanskog izlaska iz Unije, pa bi London u pregovorima o povratku gotovo sigurno osporio obavezu da finansira troškove iz perioda kada nije bio član.

Procjene ekonomskih posljedica Bregzita ukazuju na znatno veće iznose od onih koje navodi kampanja Stay Out. Britanska Kancelarija za budžetsku odgovornost (OBR) procjenjuje da će privreda dugoročno biti četiri odsto manje produktivna zbog izlaska iz EU. Springfordov model, koji poredi stvarne rezultate britanske ekonomije sa hipotetičkim razvojem slične privrede da je ostala u EU, pokazuje da je bruto domaći proizvod manji za 5,5 odsto. Nacionalni biro za ekonomska istraživanja (NBER) procijenio je da je Bregzit do 2025. smanjio britanski BDP za šest do osam odsto.

Ipak, povratak u EU ne bi automatski vratio britansku ekonomiju na nivo iz 2016. ili čak 2020. godine. Dio proizvodnje namijenjene tržištu EU možda je trajno izgubljen, dok bi investitori mogli da ostanu oprezni prema dugoročnoj posvećenosti Londona članstvu u EU. Springford smatra da Britanija vjerovatno neće uspjeti da nadoknadi sve gubitke nastale zbog Bregzita, ali ističe da su oni daleko veći od troškova učešća u evropskom budžetu.

Najčitanije