Curenje više od 15 miliona povjerljivih dokumenata i imejlova Dojče banke otkrilo je šokantne detalje saradnje ove institucije sa političarima, ruskim oligarsima, osuđenim kriminalcima i trgovcima oružjem, objavio je njemački magazin „Špigel“.
Kako navodi, među imenima koja se pojavljuju u dokumentima su američki predsjednik Donald Tramp, osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin, kao i brojni ruski oligarsi i njemački političari.
Dokumentacija, koju su uzbunjivači dostavili novinarima iz više od 50 medijskih kuća, ukazuje na to da je banka godinama održavala poslovne odnose sa rizičnim klijentima, uprkos upozorenjima o mogućem pranju novca i narušavanju ugleda.
Dojče banka tvrdi da je danas “drugačija”
Prema navodima istraživačkih novinara, pojedina upozorenja su zanemarivana, dok je Dojče banka poručila da je prošla kroz suštinsku transformaciju i da je danas „drugačija banka“.
U dokumentima se pominju i njemački političari Fridrih Merc i biznismen Matijas Depfner.
Dokumenti obuhvataju i poslovne odnose sa velikim kompanijama, među kojima su "Aldi", BMW, "Rajnmetal" i "Špringer", prenosi Tanjug.
Materijal uglavnom potiče iz odjeljenja banke zaduženih za problematične transakcije, osjetljive klijente i borbu protiv finansijskog kriminala.
Imejlovi rukovodilaca, prezentacije za upravni odbor i interni izvještaji, prema navodima istraživačkih novinara, pokazuju da je banka nastavila saradnju sa klijentima povezanim sa kriminalom, dok su upozorenja o pranju novca i rizicima po njen ugled često bila zanemarivana.
Dokumentacija, između ostalog, opisuje kako su navodne kriminalne mreže prebacivale novac preko bankarskih kanala, kako je Epstin postao klijent banke i kako su bankari nastojali da pridobiju ruske oligarhe.
U njoj se navode i šeme kojima je nasljednicima bogatstva lanca "Aldi" omogućavano da izbjegnu gotovo sve poreze na višemilionske transakcije, kao i pokušaji banke da privuče Trampa za klijenta i prikrivanje greške zbog koje su njegova poreska dokumenta poslata na pogrešnu adresu.
Poslovanje s trgovcima oružjem
Dokumenti ukazuju i na poslovanje sa trgovcima oružjem, uključujući finansiranje isporuka tenkova nestabilnim državama, kao i na nesklad između javnog zalaganja banke za zaštitu životne sredine i istovremenog poslovanja sa velikim zagađivačima.
Takođe se navodi da je banka nastavila da upravlja računima za donacije stranke Alternativa za Njemačku (AfD), iako se njen izvršni direktor Kristijan Zeving javno predstavljao kao njen oštar kritičar.
Dojče banka je u odgovoru na pitanja Špigla i njegovih medijskih partnera navela da se o mnogim opisanim slučajevima već razgovaralo sa regulatornim organima.
Istakla je da je pod Zevingovim vođstvom prošla kroz "suštinsku transformaciju" i da je danas "drugačija banka".
Ipak, dokumenti otkrivaju da su problemi sa poslovanjem u Rusiji bili poznati i prije početka rata u Ukrajini.
Krajem 2021. godine banka je otvorila novo sjedište u Moskvi, a njen tadašnji izvršni direktor u Rusiji Borislav Ivanov-Blankenburg ocijenio je da je to dokaz posvećenosti ruskom tržištu.
Samo nekoliko sedmica prije ruskog napada na Ukrajinu, Dojče banka je odobrila kratkoročne višemilionske zajmove ruskoj Sberbanci.
Nakon početka rata, banka se našla pred problemom zbog široke mreže poslovnih odnosa u Rusiji.
Sarađivala je sa kompanijama poput Gasproma i Aeroflota, trgovala ruskim hartijama od vrijednosti, finansirala banke i obrađivala plaćanja za ruske finansijske institucije.
Među njenim klijentima bili su i oligarsi Roman Abramovič, Aleksej Mordašov i Ališer Usmanov, koji negira bliske veze sa Kremljom.
Rizici poslovanja sa Rusijom bili su poznati i ranije, pokazali su nalazi interne istrage iz 2020. godine, nazvane "Projekat Hrast".
U prezentaciji od 84 stranice zaposleni su kao kritične označili probleme u poslovanju, uključujući nekoliko partnerskih banaka za koje se sumnjalo da su korišćene za prebacivanje novca saradnicima ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Među tim institucijama bile su Sberbanka i Alfa-banka, a među mogućim korisnicima sredstava naveden je i ruski oligarh Oleg Deripaska.
On i pomenute banke nisu odgovorili na pitanja Špigla.
Kako je prebacivan ruski novac
Dokumenti opisuju i kako je ruski novac prebacivan kroz međunarodni finansijski sistem uz pomoć fiktivnih kompanija registrovanih na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, u Belizeu i na Kipru.
U pojedinim slučajevima, milionski iznosi su u kratkom vremenskom periodu prosljeđivani kroz nekoliko zemalja.
Dojče banka je saopštila da je sva "zabrinjavajuća pitanja" proslijedila na rješavanje višim instancama.