BANJALUKA - "Elektroprivreda Republike Srpske" (ERS) planira u narednoj godini da uloži 488 miliona maraka u izgradnju novih energetskih objekata, izjavio je u intervjuu Željko Kovačević, direktor ovog preduzeća.
Sa druge strane, u održavanje i revitalizaciju postojećih proizvodnih objekata, izgradnju novih, kao i održavanje i izgradnju nove distributivne mreže posljednjih godina investirano je oko 145 miliona KM.
"Osnovni cilj je stabilan rad EES Republike Srpske, sigurno snabdijevanje potrošača električnom energijom, kao i izvoz električne energije na regionalno tržište", kaže Kovačević.
NN: Kako ocjenjujete poslovnu 2017. godinu?
KOVAČEVIĆ: Ovo je bila jedna od najtežih godina za ERS zbog izuzetno loših vremenskih prilika. Suočili smo se s nezapamćeno lošom hidrologijom, velikim mrazevima i toplotnim talasima, koji su izazvali ekstremnu potrošnju električne energije. Ipak, baš u takvim uslovima pokazali smo da je "Elektroprivreda Republike Srpske" stabilan i siguran sistem, jer smo uprkos svim poteškoćama uspjeli da isporučimo dovoljnu količinu električne energije za sve potrošače i da sigurno snabdijevanje nijednog trenutka ne dovedemo u pitanje. Uz sve to, cijena električne energije i dalje je među najjeftinijima u regionu, što potvrđuje ulogu ERS kao društveno odgovorne kompanije od izuzetnog značaja za RS. Činjenica da je struja jedan od najjeftinijih energenata za ogrev u Srpskoj i da se najveći procenat stanovništva i dalje grije na električnu energiju govori u prilog ovoj tezi. Sa druge strane, u evropskim zemljama slika je potpuno drugačija, električna energija je najskuplji energent i prosječna potrošnja domaćinstava značajno je manja i u stalnom je padu.
Upravo zbog povećanja potrošnje koju bilježimo iz godine u godinu ERS je spremna na nove investicije i planira izgradnju novih objekata i značajna ulaganja u već postojeće. S tim u vezi, u 2017. godini urađen je kapitalni remont termoelektrane Ugljevik nakon najdužeg međuremontnog perioda od sedam godina, a koji je po obimu poslova i njihovom značaju svakako najveći remont koji smo radili u toj termoelektrani u protekle tri decenije. ERS je u remont uložila 40 miliona KM, a odrađeni su kapitalni remonti turbine i generatora, urađena je zamjena elektrofiltera i međupregrijača pare jedan. Nakon ugradnje novog elektrofilterskog postrojenja, jednog od najvažnijih kapitalnih zahvata, Termoelektrana Ugljevik zadovoljiće najstrože evropske ekološke standarde kada je riječ o emisiji čvrstih čestica.
Za iduću godinu planiran je i kapitalni remont TE Gacko, koja je u 2017. godini bila na visini zadatka i imala odličnu pogonsku spremnost i dobre proizvodne rezultate. Pogonska spremnost naših hidroelektrana je odlična i kraj godine donio je i značajno bolje hidrološke prilike. Sve elektrane su u pogonu i rade punim kapacitetom, tako da 2017. godinu završavamo dobrom proizvodnjom i viškovima električne energije, koju plasiramo na slobodnom tržištu.
NN: Kakav će biti finansijski rezultat poslovanja?
KOVAČEVIĆ: Zbog loše hidrologije, ERS je bila prinuđena da nabavi određene količine električne energije za ljetni period isključivo za snabdijevanje naših kupaca. Iako o finansijskim rezultatima holdinga ne možemo govoriti prije završetka konsolidovanog finansijskog izvještaja, to će se odraziti i na poslovanje ERS. Kada je proizvodnja u pitanju, i pored loše hidrologije biće ispunjeno preko 90 odsto rebalansiranog plana proizvodnje za 2017. godinu, odnosno proizvedeno je 4.200 gigavat-časova električne energije. Ne smijemo zaboraviti da je u MH ERS zaposleno oko 9.200 radnika i da su plate i doprinosi svim zaposlenim redovno uplaćivani. Takođe, redovno se izmiruju i sve obaveze prema dobavljačima i plaćaju porezi prema državi. Samo na osnovu poreza, taksi, naknada i doprinosa ERS je u ovoj godini uplatila 204 miliona KM. Pored toga, kao društveno odgovorno preduzeće, "Elektroprivreda" na sve načine u zakonskim okvirima pomaže brojne humanitarne akcije, sportske kolektive, kulturne manifestacije.
NN: Pomenuli ste i ulaganja u nove objekte? Kakvi su planovi po tom pitanju?
KOVAČEVIĆ: Planirana je izgradnja nekoliko velikih energetskih objekata u Srpskoj i u te namjene ERS je planirala da u 2018. godini uloži 488 miliona KM od čega su najznačajnija ulaganja u HE Dabar, vjetropark Hrgud, Buk Bijelu, Gacko II, HE Bočac II. ERS je od početka gradnje HE Dabar investirala oko 40 miliona KM, a ukupna investicija za izgradnju hidroelektrane je oko 350 miliona KM. Realizacijom projekta HE Dabar dobićemo novih 160 MW snage i 516 GWh električne energije godišnje. U toku su aktivnosti na izgradnji vjetroelektrane Hrgud instalisane snage 48 MW i planirano je da se investira oko 125 miliona KM. Nakon puštanja u rad VE Hrgud očekuje se proizvodnja novih 125 GWh električne energije godišnje. I izgradnja MHE Bočac 2 teče planiranom dinamikom, a nakon puštanja u rad ove hidroelektrane očekuje se novih 42 GWh električne energije godišnje. Potpisivanjem ugovora s kineskim partnerima formalno je započet i projekat izgradnje TE Gacko II instalisane snage 350 megavata. Radi se o jednoj od najvećih poslijeratnih investicija, vrijednoj više od milijardu KM, a ERS će u projektu imati 49 odsto vlasničkog udjela.
Svi ovi podaci potvrđuju konstataciju da je ERS nosilac razvoja privrednog i energetskog sistema Republike Srpske i da je njena stabilnost i potpuna funkcionalnost od strateškog značaja. Za sve to velike zasluge pripadaju i resornom ministarstvu i Vladi Republike Srpske, koja nam daje punu podršku i pokazala je razumijevanje u projektima i investicijama pokrenutim u cilju razvoja elektroenergetskog sektora, kao i svim ostalim aktivnostima rada i poslovanja ERS.
NN: U razvojnim planovima ERS nije zapostavila ni razvoj i proizvodnju struje iz drugih obnovljivih izvora, kao i razvoj distributivne mreže?
KOVAČEVIĆ: MH "Elektroprivreda Republike Srpske" u održavanje i revitalizaciju postojećih proizvodnih objekata, izgradnju novih proizvodnih objekata, kao i održavanje i izgradnju nove distributivne mreže, posljednjih godina investira oko 145 miliona KM godišnje. Osnovni cilj je stabilan rad EES Republike Srpske, sigurno snabdijevanje potrošača električnom energijom u Republici Srpskoj, kao i izvoz električne energije na regionalno tržište. U posljednjem periodu revitalizovana je MHE Mesići, koja je izgrađena daleke 1950. godine, kod koje je povećana snaga i proizvodnja, a u fazi je revitalizacija MHE Bogatići, koja je izgrađena 1947. godine i očekuje se povećanje snage i proizvodnje nakon revitalizacije. Investiciono ulaganje elektrodistributivnih preduzeća MH ERS u periodu 2015 - 2016. i devet mjeseci 2017. godine iznosilo je oko 120 miliona KM i odnosilo se na izgradnju i sanaciju niskonaponske i srednjenaponske mreže, trafo-stanica i kablovske mreže te na investicije u vezi s izgradnjom MHE Cijevna 3, MHE Paklenica, MHE Mesići Nova i MHE Bogatići Nova, a ulaganja su iznosila oko 90 miliona KM. Ova ulaganja su od višestrukog značaja. S jedne strane njihov se uticaj mjeri podizanjem kvaliteta i kontinuiteta isporuke, a sa druge strane uticajem na smanjenje distributivnih gubitaka u mreži. Potrebno je reći da je i tokom 2017. godine nastavljen višegodišnji trend kontinuiranog smanjenja distributivnih gubitaka. Na bazi podataka o ostvarenim distributivnim gubicima na nivou 10 mjeseci tekuće godine, tokom kojih je ostvareni stepen gubitaka na nivou MH ERS 10,87%, s razlogom se očekuje da će ovaj nivo gubitaka biti zadržan do kraja 2017. godine. Tokom 2017. godine kontinuirano su vođene aktivnosti i na otkrivanju i sankcionisanju krađe električne energije. U prvih 10 mjeseci otkrivena je 531 krađa, te je kupcima po tom osnovu fakturisan iznos od 1,1 milion KM. Ono što ovu godinu čini značajnom je da je usvojenim novim Krivičnim zakonikom RS neovlašćeno trošenje električne energije specificirano kao krivično djelo sa zaprijećenom zatvorskom kaznom, što je sankcije učinilo ozbiljnijim i efikasnijim. Da zaključimo, u 2018. godini očekujemo potpunu stabilizaciju ERS i otvaranje novog investicionog ciklusa za objekte o kojima smo govorili. Želim da zahvalim i svim našim radnicima, poslovnim partnerima i potrošačima koji uredno izmiruju račune. Posebnu zahvalnost dugujemo sindikalnim predstavnicima s kojima imamo izuzetan partnerski odnos. Ove godine potpisali smo i novi kolektivni ugovor, a i moram da istaknem da su sindikalni predstavnici pokazali maksimalnu odgovornost i brigu za sistem u kome rade, i naravno radnike koje zastupaju, tako da je kolektivni ugovor plod zajedničkih napora i kompromisa. Ujedno koristim priliku i da svim građanima Srpske čestitam predstojeće praznike.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.