HAVANA - Prema kubanskom jedinstvenom državnom obračunu, ta karipska zemlja je ove godine ostvarila ekonomski rast od 1,4 odsto, čime je izbjegla zvaničnu recesiju, ali je za više od dvije trećine podbacila u postavljenim ciljevima.
Najnoviji podaci pokazuju oštar pad za državu koja je 2006. godine ostvarila privredni rast od 12,5 procenata i koja je očekivala povećanje bruto društvenog proizvoda (BDP) od šest odsto za 2009. godinu. Ipak, ministar privrede Horhe Muriljo opisuje rezultate kao "moralnu pobjedu". On je kubanskom parlamentu rekao da očekuje još jednu pobjedu, a to je rast BDP-a od 1,9 odsto tokom 2010. godine, uprkos globalnoj recesiji za koju komunistička Kuba optužuje svjetski kapitalizam i slobodno tržište.
Predsjednik Kube Raul Kastro je, međutim, u govoru poslanicima nagovijestio da će iduća godina biti teška i da će Kuba nastaviti s finansijskim ograničenjima koja su proizašla iz krize. Kastro kaže da će Vlada, da bi došla do prihoda, oporezovati poljoprivrednike - vjerovatno one koji rade privatno, a ne za državu.
"Porezi su sredstvo na koje moramo da se naviknemo u veoma kratkom roku", rekao je Kastro.
U računanju rasta kubanska vlada sabira ono što je potrošila na besplatno zdravstvo i obrazovanje, dotacije porodicama i kupone za saobraćaj i hranu, a kritičari za takav model kažu da naduvava ekonomski učinak. Privreda Kube, čiji su značajni segmenti poljoprivreda i turizam, ove godine je teško pogođena globalnom ekonomskom krizom, sa padom produktivnosti od 1,1 odsto, manjim izvozom za 22 procenta i padom izvoza od 37 odsto. Muriljo kaže da Kuba jednostavno ne može sebi da dozvoli veći uvoz - uprkos dugotrajnoj pritužbi Havane da 48 godina star embargo SAD ne dozvoljava ostrvskoj državi da kupuje američku robu što stvara nestašice svega, od hrane do auto-dijelova i školskih potrepština. Vlada, kaže Muriljo, pregovara o reprogamiranju dugova državama kao i međunarodnim firmama koje rade na Kubi. Stotine stranih kompanija se žale da je Kuba prestala da im plaća i da im je istovremeno ograničila količinu novca koju mogu da podignu sa svojih računa na ostrvu.
Komunistička država vlasnik je više od 90 odsto privrede Kube i zaposlene u državnom sektoru plaća manje od 20 dolara mjesečno, što većini sektora omogućava da zapošljavaju više ljudi nego što je potrebno. Slabu kubansku privredu posljednjih godina je na površini održavao predsjednik Venecuele Ugo Čavez, slanjem više od 100.000 barela nafte dnevno u zamjenu za socijalne usluge, uključujući kubanske ljekare, koji pružaju besplatno liječenje u toj južnoameričkoj zemlji.