VAŠINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) će povećati vlastiti program kreditne podrške zemljama najteže pogođenim ekonomskom krizom za 100 milijardi dolara na 600 milijardi, objavila je ova međunarodna finansijska organizacija.
Odluka o povećanju sredstava za finansijsku pomoć najugroženijim članicama MMF-a objavljena je u vašingtonskom sjedištu te institucije, gdje su se njeni čelnici sastali sa predstavnicima novih 69 zemalja koje su izrazile želju da koriste kredite Fonda.
MMF je saopštio da namjerava da, uvećanjem sredstava u progam nazvan Novi sporazum za zajmove (NSZ), poveća efikasnost i elastičnost finansijske pomoći koja obuhvata razne kreditne sporazume između Fonda i zemalja korisnika sredstava. Program pomoći MMF-a ugroženim zemljama sada koristi 26 država, ali bi uskoro njihov broj mogao da se uveća na 39.
Izvršni direktor MMF-a Dominik Štros Kan je ocijenio da ostvareni dogovor o povećanju sume iz koje se dodjeljuju zajmovi u okviru NSZ-a za najugroženije zemlje svijeta predstavlja važan korak u pravcu rješavanja tekuće krize i daljeg jačanja međunarodnog finansijskog sistema.
"Konačna odluka o povećanju sredstava MMF-a u okviru NSZ-a trebalo bi da bude usvojena do kraja ove godine, na sastanku Savjeta direktora MMF-a", istakao je Štros Kan.
Usljed teških posljedica koja je globalna finansijsko-ekonomska kriza imala na zdravlje monogih privreda, na samitu Grupe 20 najrazvijenijih i zemalja s ubrzanim ekonomskim usponom (G20), održanom 24. i 25. septembra u američkom gradu Pitsburgu, predloženo je da se NSZ uveća tri puta u odnosu na prvobitno planiranih 250 milijardi dolara. Totkom prethodnog samita G20, 3. aprila u Londonu, politički lideri "dvadesetorice" su se saglasili da se program NSZ udvostruči na pola biliona dolara, ali se ubrzo pokazalo da ni ta suma neće biti dovoljna jer se broj zemalja koje su ove godine tražile hitnu i obilnu kreditnu podršku MMF-a naglo povećao.
Štros Kan je ukazao da globalna ekonomija izlazi iz krize, ali da je još visoko ranjiva iako MMF, uprkos svim teškoćama, ne vidi mogućnost za pojavu još jedne recesije u svjetskoj privredi.
Banke kriju gubitke
Direktor MMF-a Dominik Štros Kan izjavio je da banke širom svijeta još nisu objelodanile podatke o približno 50 odsto svojih gubitaka nastalih zbog poslovanja sa "toksičnim" hartijama od vrijednosti.
On je rekao da situacija u svjetskom bankarstvu, koje je teško pogođeno tekućom globalnom finansijskom krizom, ostaje i dalje protivrječna.
"Mnoge banke skrivaju svoje gubitke, a vjerovatno je nešto više otkriveno u SAD, a manje u Evropi", rekao je Štros Kan i ocijenio da će proći još dugo vremena prije nego što se situacija u bankarskom sektoru potpuno normalizuje.
Eksperti MMF-a su ocijenili u septembru da banke na globalnom nivou imaju "toksičnih" hartija od vrijednosti od približno 1,5 biliona dolara, što može predstavljati opasnost za kreditno tržište i značajno usporiti ekonomski oporavak. MMF je snizio svoju projekciju globalnog otpisa loših kredita i investicija za 15 odsto na 3,4 biliona dolara.