VAŠINGTON - Siromašne zemlje tek sada počinju da osjećaju najteže udare ekonomske krize, mada u nekim sferama globalnog finansijskog tržišta ima pokazatelja da je najgore možda prošlo, izjavio je potpredsjednik Svjetske banke za spoljne poslove Marvan Muašer.
On je upozorio da bi globalna ekonomska kriza mogla da ima razoran uticaj na zdravstvene i obrazovne projekte u zemljama u razvoju, osim ukoliko bogate nacije djelić svojih mjera stimulacije ne usmjere na pomoć siromašnima.
"Siromašne zemlje teško su pogođene krizom za koju nisu odgovorne, niti imaju mogućnosti da joj se odupru, budući da su neposredno prije toga bile izložene teškoj krizi na sektoru hrane i energetike", kazao je Muašer.
Ističući da je svjetska ekonomska kriza u bijedu bacila novih 90 miliona ljudi širom svijeta, uglavnom u zemljama u razvoju, Muašer je podsjetio i da je zbog nje bez posla ostalo 30 miliona ljudi. Ovaj funkcioner Svjetske banke, koji je svojevremeno bio ministar spoljnih poslova Jordana i zamjenik jordanskog premijera, smatra da je kriza globalna i da zato zahtijeva i globalna rješenja, ali da mnoge od siromašnih država svijeta, prije svega u Africi, osjećaju da su izostavljene iz jednačine.
"Socijalni aspekt krize je u velikoj mjeri ignorisan", rekao je Muašer i dodao da Svjetska banka zbog toga poziva bogate nacije da 0,7 odsto svojih stimulativnih paketa usmjere na podršku siromašnim zemljama.
Glavni svjetski davaoci pomoći, uključujući SAD i Japan, obavezali su se da će nivo podrške povećati na 0,7 odsto bruto društvenog proizvoda, ali zasad izdvajaju znatno manje. Istovremeno ekonomski najsnažnije države svijeta troše bilione dolara na stimulativne pakete koji bi trebalo da omoguće izlazak iz ekonomske krize i obnovu privrednog rasta. Muašer je, međutim, naglasio da je ignorisanje pomoći za siromašne kratkovido.
Zemlje u razvoju, koje su bile zaštićene od prvog udara finansijske krize, sada su izložene drugom i trećem, što se prije svega ogleda u smanjenju doznaka iz inostranstva, opadanju stranih investicija u zdravstvo, projekata u obrazovanju i infrastrukturi i u nemogućnosti dobijanja kredita.
"Zdravstvo i obrazovanje su prve oblasti koje vlade siromašnih zemalja zanemaruju kada je budžetski deficit visok. Na duži rok to će imati vrlo teške posljedice", upozorio je Muašer.
Govoreći o paketima za stimulisanje privrede zvaničnik Svjetske banke je ocijenio da se čini da oni djeluju i ocijenio da je potrebno učiniti više bi se podstakao oporavak. Kao mjere predložio je čišćenje bankarskog sektora, uvođenje nove finansijske regulative, zaključivanje tekuće runde trgovinskih pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine, da bi se izbjeglo pribjegavanje protekcionističkim mjerama i staranje da siromašne zemlje ne budu zanemarene.
On je najavio da će Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka u oktobru održati godišnji sastanak u Istanbulu, među čijim temama će biti i klimatske promjene i održivi razvoj.
"Ne možemo da tražimo od zemalja u razvoju da preduzmu mjere za izbjegavanje klimatskih promjena, a da im u tome ne pomognemo. To će biti jedna od tema razgovora na ovom skupu", izjavio je Muašer.