SANSKI MOST - Sve veći broj mladih u Sanskom Mostu odlučuje se na ostanak u BiH i ulaganje u poljoprivredu. Među njima je i 25-godišnji Muharem Alagić iz sela Fajtovci, koji se nakon godinu dana rada u Njemačkoj vratio kući i danas vodi farmu sa 50 muznih grla.
Šta treba da znate:
- Muharem Alagić (25) vratio se iz Njemačke u Sanski Most
- Registrovao gazdinstvo i zaposlio sam sebe
- Danas ima oko 50 muznih grla
- Lokalna udruženja i vlasti nude poticaje mladim farmerima
- Raste broj mladih koji ostaju na selu
Poput većine ostalih vršnjaka, nakon završetka srednje škole, prije nekoliko godina Alagić je otišao u Njemačku na privremeni rad, ali se nakon nekog perioda predomislio i vratio u zavičaj, te preuzeo porodično gazdinstvo.
Povratak iz Njemačke i razvoj porodične farme
"Većina moje generacije je otišla pa sam se i ja odlučio na takav korak. Tamo sam proveo oko godinu dana i vidio da to nije za mene jer džaba pare ako čovjek nije u duši sretan. Vratio sam se kući i nisam se pokajao jer kruha i ovdje ima za onoga ko hoće da radi", kaže Alagić.
Dodaje kako se njegova porodica već dugo bavi stočarstvom i proizvodnjom mlijeka, ali je to bilo na mnogo nižem nivou nego što je sada.
"Otac radi u jednoj lokalnoj firmi pa sam ga pitao da meni prepusti farmu. Potom sam registrovao gazdinstvo i zaposlio sam sebe", priča ovaj mladi poljoprivrednik.
Dodaje kako je prvo što je uradio bilo da poveća broj muznih grla i osigura bolje uslove za proizvodnju.
Trenutno posjeduje pedesetak muznih grla i proizvodi značajne količine mlijeka te se ubraja u veće farmere na području sanske općine. Zadovoljstvo ovakvim razvojem događaja ne krije ni Mirvet Alagić, otac mladića, koji kaže kako je njegov sin odmalena bio zaljubljen u poljoprivrednu proizvodnju.
"Još prije odlaska u Njemačku pomagao mi je u svim poslovima oko farme i sve ovo što vidite isključivo je njegova zasluga", kaže stariji Alagić.
Sve više mladih na selu i sistemska podrška
Prema riječima Huseina Selimovića, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Sanski Most, raduje što se u posljednje vrijeme sve veći broj mladih odlučuje za život na selu.
"Imamo desetak mladih farmera koji su školske klupe zamijenili poljoprivrednim gazdinstvima. To nas raduje i pokušavamo da im pomognemo kroz različite vidove projekata", kaže Selimović.
Prema njegovim riječima, već duži niz godina kantonalne i općinske vlasti osiguravaju posebna sredstva koja su namijenjena mladim poljoprivrednicima u cilju njihovog osnaživanja.
Pročitajte još:
Vratili se iz Njemačke, pa pokrenuli biznis: Njihova jela traži cijela Hercegovina
"Politika poticaja uglavnom sada ide naruku farmerima, s tim da postoje određeni problemi oko poticaja na zemljište koje obrađuju, ali se nadamo da će se i to riješiti", kaže Selimović.
Zbog toga je, kako kaže, vrlo bitna adekvatna podrška svih nivoa državne vlasti za opstanak mladih farmera i budućnost poljoprivredne proizvodnje.