ISTANBUL - Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik upozorio je, odmah nakon što je saopštio da će ta finansijska institucija odobriti kredit Srbiji od 400 miliona dolara, da bi sredstva kojima banka raspolaže uskoro mogla da presuše.
Razlog zbog kojeg bi Svjetska banka uskoro mogla da ostane bez novca je jednostavan jer se naglo povećava broj zemalja koje zbog globalne ekonomske krize traže sve više kredita.
"Svjetska banka je zbog toga, kao najveći globalni zajmodavac za razvojne projekte, već počela da troši dodatnih 100 milijardi dolara koje je prošle godine stavila na stranu za zemlje u razvoju i uskoro će joj biti potrebna donatorska dokapitalizacija", rekao je Zelik na godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Istanbulu.
On je istakao da je očigledno da će potražnja nadmašiti 100 milijardi dolara koje su namijenili zemljama u razvoju.
"Prema svemu sudeći, ove godine ćemo imati rekordne kredite od četrdesetak milijardi dolara, poslije prošlogodišnjih 33 milijarde. Sredinom naredne godine naša sredstva će biti ozbiljno ograničena, što znači da ćemo morati da se koncentrišemo na zemlje s najnižim primanjima", objasnio je Zelik.
Pojedine zemlje donatori, poput Velike Britanije i SAD, nisu, međutim, baš spremne da ponovo odriješe kesu i popune kasu Svjetske banke. Britanski ministar za razvoj Daglas Aleksander izjavio je da želi, prije nego što razmotri povećanje doprinosa, da se način upravljanja Svjetskom bankom promijeni kako bi se obezbijedio veći stepen transparentnosti te međunarodne finansijske organzacije. Američki ministar finansija Timoti Gajtner je zatražio da se obezbijedi efikasnost kreditiranja siromašnih zemalja, dok je njegova francuska koleginica Kristin Lagard dovela u pitanje i samu ideju da su banci potrebna dodatna sredstva.
Komitet MMF-a i Svjetske banke za razvoj obećao je, međutim, da će obezbijediti da Svjetska banka ima dovoljno sredstava da se bori protiv siromaštva i drugih prijetnji s kojima se suočavaju zemlje u razvoju. Komitet je pozvao Svjetsku banku da države članice do proljeća 2010. obavijesti o procjeni svojih potreba, kako bi one mogle da odluče na koji način najbolje mogu da pomognu postizanju tog cilja, odnosno da popune fondove banke, ispražnjene svjetskom ekonomskom krizom.
Svjetska banka je predložila povećanje kapitala Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), njenog glavnog ogranka za odobravanje kredita zemljama u razvoju i kreditno sposobnim državama s osrednjim prihodima za tri do pet milijardi dolara.
"Najmanje što možemo da učinimo u ovoj fazi je da se dogovorimo da podržimo povećanje kapitala IBRD-a", izjavio je indijski ministar finansija Pranab Mukerdži.
Komitet, kojeg čine ministri finansija i ministri za razvoj, podržao je prijedlog Grupe 20 ekonomski najrazvijenijih država i zemalja s privredama u naglom razvoju da se broj glasova zemalja u razvoju pri odlučivanju u Svjetskoj banci poveća za najmanje tri odsto, kako bi im se dalo značajnije učešće u donošenju odluka.
Podrška MMF-u
MMF je saopštio da će pozajmiti ukupno 69,7 milijardi dolara od Holandije i Španije kako bi povećao svoje rezerve, jer je globalno slabljenje ekonomske aktivnosti primoralo mnoge zemlje da zatraže pomoć od te finansijske institucije. MMF će u okviru tog sporazuma pojazmiti najviše 7,7 milijardi dolara od Holandije i do šest milijardi dolara od Španije.
Krediti od tih dviju zemalja biće dodatak pozajmicama od Japana i nekih drugih država i dio su plana EU za obezbjeđivanje 173 milijarde dolara da bi rezerve MMF-a bile povećane za 500 milijardi dolara.
Brazil će prvi put pozajmiti sredstva MMF-u, što je istorijski korak za zemlju koja je nekada bila među velikim dužnicima. Brazilski ministar finansija Gido Mantega rekao je da će najveća privreda Latinske Amerike, kupiti obveznice MMF-a u vrijednosti od 10 milijardi dolara.