Privreda

Pratite nas na Google news

Proizvodnja mandarina u BiH skočila 20 puta

Proizvodnja mandarina u BiH skočila 20 puta
Foto: Ilustracija | Proizvodnja mandarina u BiH skočila 20 puta
Dragan Sladojević

NEUM, ČAPLJINA - Mada zvuči gotovo nevjerovatno, proizvodnja mandarina u BiH je u protekloj deceniji porasla gotovo 20 puta.

Ovog južnog voća smo tokom 2009. godine ubrali skromne četiri tone, a prošle godine čak 79 tona.

U tom periodu porastao je i broj rodnih stabala mandarina, i to sa 2.040, na 5.200, ali je, što je još značajnije, višestruko skočio prinos po stablu - sa 2,2 na 15,2 kilograma.

Sve više se kod nas pije i limunada od domaćeg limuna, čiji je ukupan prinos takođe porastao, ali, istina, ne u istom omjeru kao kada je riječ o mandarinama.

Lani smo, naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, proizveli 15 tona limuna, a deceniju ranije pet tona manje. Povećan je prinos po stablu limuna, ali obeshrabruje to što je opao broj stabala sa 3.395 na 2.150.

Kada je riječ o južnom voću, sve su optimističniji podaci koji pokazuju proizvodnju smokava u BiH, kojih smo lani ubrali čak 980 tona, a deceniju ranije 676 tona.

U tom periodu skočio je i broj rodnih stabala smokve, sa 59.030 na 77.790, ali i prinos po stablu, sa 11,4 na 12,6 kg.

Stručnjaci ističu da baš i ne živimo na području na kojem bi se moglo razmišljati o masovnijoj proizvodnji mandarina i limuna. Za smokve je situacija znatno bolja.

"Mi imamo nekoliko vrlo ozbiljnih nasada smokve, kako onih koji su u rodu, tako i onih u fazi podizanja, odnosno zasađene su, samo treba nekoliko godina da se stablo razvije i da mu dođe ozbiljniji rod", rekao je Marijo Leko, pomoćnik direktora za biljnu proizvodnju i tehnologiju Federalnog agromediteranskog zavoda.

Kako je dodao, zemljište u Hercegovini koje je pripremljeno za proizvodnju smilja, ali je ta proizvodnja u ogromnoj mjeri prekinuta, postalo je odlično za uzgoj smokve.

"I ne samo smokve, nego i domaćeg i divljeg šipka, badema, masline te vinove loze. To su, dakle, kulture za koje držimo da ima smisla uzgajati ih u Hercegovini. A proizvodnja limuna moguća je u zaštićenim prostorima, ali ne vidim da bi to za područje Hercegovine bilo u mjeri koja bi imala neki značaj", naveo je Leko.

Prema njegovim riječima, kada je riječ o mandarini, ona može imati određeni značaj u opštinama kao što su Neum i Čapljina.

"Sorte mandarine koje su otpornije na niske zimske temperature imaju određeni potencijal, samo je pitanje kvalitete koju te sorte mogu postići na području Hercegovine s obzirom na klimatske uvjete", naveo je Leko za "Nezavisne".

Poljoprivrednici ističu da i nisu prevelikih očekivanja kada je u pitanju razvoj proizvodnje citrusnog voća niti su, kako kažu, zadovoljni podsticajima, niti ima ko da radi.

"To je vrlo mala proizvodnja, koju imamo u južnom dijelu države. Nema više ko ni to da radi, niko neće da se bavi poljoprivredom", rekao je za "Nezavisne" Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije