Privreda

Rod šljive u BiH slab, ali sa otkupom nema problema

Rod šljive u BiH slab, ali sa otkupom nema problema
Foto: Pixabay | Rod šljive u BiH slab, ali sa otkupom nema problema
Anja Matarugić

BANJALUKA, TUZLA - Rod šljiva u BiH je ove godine, prema riječima poljoprivrednika, zbog kasnih mrazeva slab, a uprkos tome, dok su voćari u Srpskoj zadovoljni otkupnom cijenom, koja je ista kao i lani i iznosi oko 80 feninga po kilogramu, u pojedinim kantonima u FBiH cijene još nisu utvrđene.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je da se voćari ove godine ne mogu pohvaliti dobrim robom.

"Kompletno Potkozarje nema nijednu šljivu. Nešto više šljive ima na Majevici i u Semberiji. I kod njih je manji rod za desetak odsto, ali imaju izuzetan kvalitet, kao i cijenu, te uglavnom sve odmah ide u izvoz", rekao je Dojčinović za "Nezavisne".

Dodao je da su otkupne cijene dobre i iznose oko 80 feninga po kilogramu, zbog čega su svi proizvođači zadovoljni.

"Plasman je dobar i na stranom tržištu, jer je stanje u cijeloj Evropi slično kao kod nas, zato što su šljive, breskve, kao i kruške nastradale od kasnih, proljećnjih mrazeva", kazao je Dojčinović.

Šljivari su nedavno bili na mukama, jer su na hrvatskoj granici bila duga čekanja zbog fitosanitarnih inspekcija, ali kako Dojčinović kaže, napredak je primjetan, jer sada inspekcija na granicama radi i subotom produženo radno vrijeme do 19 časova.

Naveo je da se cijene šljiva u trgovinama kreću od 1,5 KM do dvije KM.

"Cijene su u početku bile veoma visoke, dok je ponuda bila mala, pa je kilogram šljiva u marketima i piljarnicama koštao i do četiri KM pa i do pet KM", rekao je Dojčinović.

On tvrdi da skoro nema ko da bere šljive, jer fali radne snage, zbog čega je i cijena radne snage porasla.

Da je ova voćka najbolje rodila na Majevici, za "Nezavisne novine" je potvrdio i Darko Milošević, uzgajivač šljiva sa ove planine, koji šljive uzgaja na oko četiri hektara te navodi da je kasni mraz nanio manju štetu na ovom području u odnosu na druge krajeve Srpske, ali da ni kod njih prinosi nisu kakvi su bili ranije.

"Kvalitet šljive u ovoj godini je dobar, nismo imali problema sa štetočinama i bolestima", rekao je Milošević.

Dodao je da se šljiva sa područja Majevice tradicionalno izvozi u zemlje Evropske unije te da ova godina nije izuzetak.

"Izvoznici su ranije imali probleme sa otežanim protokom na graničnom terminalu u Gradišci zbog potrebe hrvatskog fitosanitarnog nadzora da obavi kontrolu naše robe. Roba je znala da stoji i do 24 sata na terminalu, te zbog toga kupci u Njemačkoj nisu mogli da dobiju 100 odsto svježu robu", naveo je Milošević.

Dodao je da su kupci u Njemačkoj imali razumijevanja, da nisu imali veće primjedbe te se ove godine tražio i kilogram šljive više, jer su i prinosi ove voćke i u toj zemlji bili mali.

Naveo je da se i sada dugo čeka na hrvatskim granicama, ali da su izvoznici snalažljivi te da se dolazak vozila na granicu mora najaviti dan ranije.

Dodao je da se barba šljiva privodi kraju i da će trajati najvjerovatnije narednih sedam dana.

"Izvoznici se nadaju da će se te carinske barijere u 2022. godini izbjeći, da će naša ministarstva postići dogovor da bi naša roba brže prolazila, da budu manja zadržavanja na granicama i da fitosanitarna inspekcija na granicama radi duže, oko 12 ili još bolje 24 časa", zaključio je Milošević.

Sa druge strane, u Tuzlanskom kantonu, osim što je rod šljive ove godine slab, ni otkupne cijene nisu utvrđene, potvrdio je za "Nezavisne" Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.

Prema njegovim riječima, kasni mraz je i u ovom kantonu načinio štetu te je zbog temperature koja je tada iznosila i do minus dva stepena Celzijusa, rod prepolovljen u odnosu na prethodne godine.

"Cijene nisu utvrđene, iako je potražnja veća, ali zbog neutvrđenih cijena uzgajivači se snalaze kako ko zna i umije", rekao je Hasanović.

Pojasnio je da to znači da se cijena kilograma šljive u ovom kantonu kreće od 0,5 KM pa do jedne KM, ali da rijetko ko postigne tu višu cijenu.

"Problem imamo i sa radnom snagom, jer nema ko da bere šljive, iako se dnevnica berača kreće i do 100 KM", rekao je Hasanović.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije