VAŠINGTON - Investitori širom svijeta pozajmljuju dolare da bi kupovali imovinu, uključujući akcije i sirovine, čime stvaraju ogromne imovinske mjehure koji mogu da podstaknu novu finansijsku krizu, upozorio je profesor Univerziteta u Njujorku Nurijel Rubini.
"Svi igraju istu igru i ta igra postaje opasna", ukazao je Rubini, koji je predvidio i sadašnju finansijsku krizu.
Njeno izbijanje 2007. godine dovelo je do otpisa aktive i kreditnih gubitaka većih od 1,6 biliona dolara u finansijskim kompanijama širom svijeta. Vrijednost dolara je u proteklih godinu dana opala 69 odsto u odnosu na korpu šest najznačajnijih svjetskih valuta nakon što su Federalne rezerve SAD (Fed) skresale svoju ključnu kamatnu stopu na nivo blizu nule u nastojanju da izvuku američku ekonomiju iz najdublje recesije od tridesetih godina prošlog vijeka.
Rubini je ukazao da će se dolar na kraju podići sa dna, kada Fed poveća troškove kreditiranja i ukine stimulativne mjere za rast privrede, uključujući kupovinu Vladinog duga. On kaže da to može primorati investitore da odustanu od sadašnje prakse pozajmljivanja u zemljama s nižim kamatama, s ciljem investiranja u aktive s većim prinosom, ali da će do tada prijetiti velika opasnost od izbijanja nove finansijske krize.
"Postoji rizik da sijemo sjeme sljedeće finansijske krize. Ovaj imovinski mjehur uopšte nije u skladu sa slabim ekonomskim oporavkom i fundamentalnim činiocima na finansijskom tržištu", ukazao je Rubini.
Indeks globalnih akcija MSCI porastao je 69 odsto u odnosu na ovogodišnji minimum, zabilježen 9. marta, dok je indeks 19 vrsta sirovina CRB istovremeno ojačao 32 procenta. Rubini je početkom oktobra ukazao da su tržišta akcija i sirovina otišla predaleko i prebrzo.
"Vidim rizik od korekcije, naročito sada, kada tržišta shvataju da oporavak ekonomije ne teče brzo i nije u obliku slova V, već prije u obliku slova U. Do oporavka može doći u četvrtom kvartlu ove ili prvom iduće godine", rekao je tada Rubini.
Ugledni američki ekonomista danas ocjenjuje da je recesija u SAD, izgleda, okončana, ali strahuje da će ekonomski oporavak u razvijenim zemljama biti anemičan. On je, međutim, optimističniji kad je riječ o izgledima rasta u privredama u naglom usponu.
Američka ekonomija je, procjenjuju ekonomisti, vjerovatno ojačala 3,2 odsto u tromjesečju od jula do kraja septembra, poslije slabljenja u prethodna četiri kvartala. (Bloomberg)
Planovi američkog ministra finansija Timotija Gajtnera da čvrsto ostane pri rekordno niskim stopama refinansiranja i u 2010. godini mogu značiti drugu godinu gubitaka po dugoročnim obveznicama. Ministarstvo finansija planira da produži prosječni rok isplata po obveznicama na 72 mjeseca sa 49 mjeseci, što je bio najkraći rok u posljednjih 26 godina.
Obama: Finansijska regulativa hitna
Američki predsjednik Barak Obama izjavio je da je novi prijedlog zakona o finansijskoj regulativi, koji su podnijeli kongresmeni iz Demokratske stranke, hitan i od presudne važnosti za sprečavanje velikih finansijskih firmi da preduzimaju prevelike rizike.
"Ne možemo da postignemo cilj uz pomoć malih promjena na margini", ocijenio je Obama.
On naglašava važnost izgradnje jačeg finansijskog sistema u kojem nijedna kompanija neće biti suviše velika da bi bankrotirala.