MOSKVA - Globalna finansijska kriza je pokazala da je ruska privreda nekonkurentna na međunarodnom planu, izjavio je predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev, ističući da je to natjeralo rukovodstvo zemlje da se opredijeli za nov prilaz u određivanju razvojne strategije.
Medvedev je upozorio da u Rusiji nisu na vrijeme uočene sve posljedice negativnog uticaja globalne ekonomske krize na pretežno sirovinski usmjerenu domaću privredu.
"Ozbiljan pad u ekonomskoj aktivnosti tjera nas da se oštrije odnosimo prema realizaciji naših prioriteta, kao i na radikalnija i odlučnija rješenja", kazao je Medvedev i precizirao da se to prvenstveno odnosi na strukturu ruske privrede.
Kad je riječ o prelasku ruske privrede na inovacioni razvoj, Medvedev je rekao da se takvi koraci u nekim oblastima ekonomije mogu napraviti prilično brzo, dok u drugim djelatnostima, kako je naglasio, on nema iluzija da je to moguće uraditi u kratkom razdoblju. Izmijeniti ekonomski model koji je Rusija naslijedila od bivšeg Sovjetskog Saveza biće, prema riječima Medvedeva, dosta komplikovano, jer takav pristup zahtijeva ogromne investicije. Medvedev ipak vjeruje da je sirovinsku usmjerenost ruske privrede moguće izmijeniti za relativno kratak period, kako bi se u razdoblju od pet do deset godina mogla izgraditi visokotehnološka industrija.
Novi ekonomski kurs, prema njegovim riječima, ne znači da Rusija, treba da se odrekne proizvodnje nafte i gasa koja je sada dominantna.
"Mi ćemo i dalje izvoziti naftu i gas, a takođe razvijati energetsku saradnju sa drugim zemljama", naglasio je ruski predsjednik.
Opoziciono nastrojeni ekonomisti u Moskvi navode da je Rusija u periodu od 2000. do 2008. godine kada je ostvarivala visoke stope privrednog rasta, u prosjeku od 6,5 do osam odsto godišnje, postala još zavisnija od izvoza nafte i prirodnog gasa kojima je obezbjeđivala u tom razdoblju više od 45 odsto ukupnog deviznog priliva. Nakon prošlogodišnjeg naglog pojeftinjenja nafte, a početkom ove godine i gasa, ruski izvozni prihodi su više nego prepolovljeni. Budžet je postao deficitiran, a privredna aktivnost se, u uslovima oštre globalne ekonomske krize, smanjila za osam do deset odsto, računato prema godišnjoj osnovi.
Kritički nastrojeni ekonomisti u Moskvi navode da je pad ruske ekonomije potkraj prošle i u prvom polugodištu ove godine bio osjetno veći nego u bilo kojoj zemlji članici Grupe 8 najrazvijenijih država svijeta. Poznati ruski makroekonomista Sergej Glazjev, jedan od najupornijih kritičara ekonomske politike Kremlja, smatra da je najava novog privrednog kursa, za koji se sada zalaže Medvedev, uslijedila sa velikim zakašnjenjem. Glazjev tvrdi da je inovacioni razvoj trebalo forsirati znatno ranije, u vrijeme kada je na svjetskom tržištu vladala veoma visoka konjunktura, a Rusija imala, zahvaljujući stalnom rastu cijena nafte i drugih energenata, rekordnu deviznu zaradu. On je krajem prošlog mjeseca uputio otvoreno pismo ruskim vlastima pozivajući ih da korjenito i brzo promijene sadašnji, liberalni, privredni model i opredijele se za politiku inovacionog razvoja, ukinu monopolski položaj dolara i stvore uslove za konvertibilnost domaće valute - rublje.
"Takva strategija bi naglo ojačala ekonomsku poziciju Moskve na regionalnom i globalnom nivou i stvorila uslove da Rusija već za desetak godina uđe u grupu pet privredno najrazvijenijih zemalja svijeta", tvrdi Glazjev.
MMF predviđa pad ruske privrede od 7,5 odsto
Međunarodni monetarni fond predviđa za ovu godinu pad ruskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,5 odsto, dok za 2010. prognozira skroman rast tog indikatora od 1,5 procenata.
U analizi koju su stručnjaci MMF-a pripremili zajedno s ekspertima Svjetske banke se naglašava da nova prognoza o kretanju ruskog BDP-a nije tako dobra kao prethodna, ali da je bolja od očekivanja ruske vlade.