Privreda

SAD klize ka dužničkoj krizi

AP

VAŠINGTON - Finansijska tržišta se pribojavaju problema Grčke u vezi s otplatom duga te zemlje, a slični problemi SAD, koje ekonomisti sada već počinju da uzimaju u obzir, mogli bi da prouzrokuju značajno veće turbulencije.

Dug SAD, kako upozoravaju stručnjaci, ugrožava sve ono za šta se zalaže administracija američkog predsjednika Baraka Obame čak i u slučaju neostvarivanja najoptimističnijeg scenarija, koji predviđa potpuno oživljavanje privrede i povratak zaposlenosti na pretkrizni nivo. Američka vlada je već obećala toliko stvari koje će dovesti do proširenja mnogih ranije najavljenih programa, pri čemu bi ispunjavanje tih obećanja, bez širokih promjena u poreskom sistemu i oblasti izdataka dovelo do neodrživih deficita. Doprinosi za socijalno i zdravstveno osiguranje i druga slična davanja, kojima bi trebalo pridodati i kamate od dugova, prema aktuelnim podacima, već su premašili 12,3 biliona dolara. Sve to će, prognoziraju ekonomisti, 2020. godine progutati čak 80 procenata ukupnih federalnih prihoda SAD. Oni upozoravaju da na taj način neće ostati novca, praktično, ni za šta drugo i postavljaju pitanje kako će se finansirati ostatak Vladinih programa kao što su troškovi za vojsku i unutrašnju bezbjednost. Pri tome, dodaju eksperti, treba shvatiti da Bijela kuća i Kongres u tim oblastima ne štede.

Agencija za rejting "Moody's" je početkom ovog mjeseca, takođe, upozorila Vašington, da njegovi budžetski planovi za najbližu deceniju ugrožavaju rejting te zemlje, koji je sada na nivou Aaa.

"Ukoliko se privreda SAD ne oporavi brže od prognoza ili ukoliko američka vlada ne realizuje mjere za smanjivanje budžetskog deficita, ispunjavanje budžetske prognoze, koju je 1. februara predložio predsjednik Obama, u isto vrijeme će početi da ugrožava rejting obaveza američke vlade", upozorio je "Moody's".

U ovoj agenciji navode da je, pak, zamrzavanje dijela izdataka tokom trogodišnjeg perioda, koji će početi u narednoj fiskalnoj godini, iz perspektive rejtinga pozitivna vijest. Povećanje budžetskog deficita i obaveza za otplatu kredita moglo bi, međutim, da neutrališe te mjere.

"Prognozirani budžetski deficiti ne stabilizuju nivo zaduženosti u odnosu na bruto društveni proizvodi, a izdaci za otplatu kredita po osnovu dugova trajno će se povećavati", istakao je analitičar "Moody'sa" Stiven Hes.

Prema njegovom mišljenju, državama će u budućnosti značajno poskupjeti upravljanje dugovima pošto će kamatne stope biti povećane sa sadašnjih neuobičajeno niskih nivoa, a porašće i njihov obim.

Prema fiskalnoj projekciji do 2020. godine biće udvostručen udio rata kredita u odnosu na prihode na 17,8 sa 8,7 odsto u tekućoj fiskalnoj godini.

Dalji pokazatelji, koje koristi "Moody's" pri procjeni kreditnog boniteta američke vlade, ukazuju da će udio federalnog duga u odnosu na federalne prihode, biti umjereno poboljšan sa 429 procenata u ovoj na 394 odsto u 2020. godini. To je, međutim, prema mišljenju analitičara "Moody'sa" i dalje visok nivo, dok je poboljšanje ocijenjeno nedovoljnim.

Najčitanije