LUKSEMBURG - Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Žan-Klod Triše izrazio je zabrinutost zbog najnovijih kolebanja kurseva vodećih svjetskih valuta i podržao stav administracije SAD koja se zalaže za jak dolar.
Triše se oglasio nakon što je evro ojačao na 14-mjesečni maksimum prema američkoj novčanoj jednici.
"Pretjerana kolebljivost valutnih kurseva loša je za razvoj ekonomije. Skup evro je sve veći problem za EU, posebno Njemačku kao najvećeg svjetskog izvoznika. On čini njemačke automobile i francuska vina skupljim za najvećeg trgovinskog partnera evrozone Veliku Britaniju i za njeno drugo najveće izvozno tržište SAD", ocijenio je Triše nakon sastanka ministara finansija evrozone.
Luksemburški premijer i ministar finansija Žan-Klod Junker, koji je predsjedavao skupom, takođe je upozorio na opasnost od prejakog evra, ističući da je to problem koji sve brine.
Evro je na vodećim deviznim berzama u svijetu od februara ojačao oko 20 odsto prema dolaru, što je znatno poskupjelo izvoz iz 16 članica Evropske unije koje koriste jedinstvenu valutu. Time je, kako navode ekonomski stručnjaci, otežan izlazak evrozone iz najteže privredne krize nakon Drugog svjetskog rata. Slabljenje dolara je loše za američke trgovinske partnere jer im otežava prodaju u SAD, ali i za azijske zemlje čiji je novac vezan za američku valutu.
Dolar je na glavnoj evropskoj deviznoj berzi u Londonu juče vrijedio 1,4947 dolara, jedva nešto niže od rekordne vrijednosti od 1,4978 na zatvaranju tržišta u ponedjeljak naveče u Njujorku.
Stručnjaci američke banke Goldman Sachs su prošle sedmice objavili prognozu prema kojoj bi evro do marta iduće godine trebalo da ojača na oko 1,55 dolara, dok bi do kraja 2010. oslabio za oko 12 odsto. Dolar slabi pošto ulagači očekuju nove vijesti o boljem poslovanju američkih kompanija, što bi ih navelo da premjeste novac iz sigurnih dolarskih investicija u rizičnije, ali probitačnije akcije.
"Mi želimo jak dolar. Nama je potreban jak dolar", ponavljala je Kristin Lagard, ministar finansija Francuske poslije sastanka s kolegama u Luksemburgu.
Triše je na luksemburškom skupu stavio do znanja da će monetarni funkcioneri evrozone obaviti konsultacije s predstavnicima svih zemlja koje imaju snažne valute. Čelnik ECB je, osim toga, ukazao da će se predstavnici evrozone u razgovorima s monetarnim zvaničnicima iz zemalja koje takođe imaju jake valute potruditi da ukažu na važnost postojanja jakog i stabilnog valutnog sistema. Junker je potvrdio da će on, Triše i evropski komesar za monetarna pitanja Hoakin Almunija prije kraja ove godine boraviti u Kini, da bi s tamošnjim zvaničnicima razmotrili aktuelne probleme u valutnoj politici. Posljednji put ova trojka je zajedno bila u Pekingu prije dvije godine. Oni su tada insistirali da Kina vodi fleksibilniju politiku deviznog kursa i dozvoli osjetnije jačanje juana prema dolaru i drugim snažnim novčanim jedinicama zbog, kako su objasnili, postizanja neophodne ravnoteže u globalnoj privredi.
Podstaknut rast cijene sirovina
Cijena nafte juče je nakratko preskočila 80 dolara za barel usljed nastavka pada vrijednosti dolara prema evru i rasta optimizma među investitorima da će učinak privede SAD biti bolji od očekivanog.
Laka nafta za novembarske isporuke poskupjela je juče 44 centa i prvi put od 14. oktobra prošle godine probila granicu od 80 dolara za barel dostigavši cijenu od 80,05 dolara, prije nego što je sklizula na 79,34 dolara za barel. U Londonu, cijena sjevernomorske nafte tipa brent pala je za 24 centa i prodavana je za 77,53 dolara za barel. Uz naftu juče je porasla i cijena zlata, a analitičari ističu da je to posljedica daljeg slabljenja američke valute, što je povećalo zanimanje investitora za kupovinu sirovina.
Završetak stimulansa privrede 2011. godine
Vlade zemalja EU odlučile su juče da počnu s povlačenjem stimulativnih mjera vrijednih stotine milijardi evra ako se ekonomija bude stabilno oporavila iduće godine.
Ministri finansija EU saopštili su da je oporavak i dalje loman i da još nije vrijeme da se ukine podrška ekonomiji. Riječ je o poreskim olakšicama, vanrednim troškovima za infrastrukturu i pomoć finansijskom sektoru, uključujući rekapitalizaciju banaka i bankarske garancije.