VAŠINGTON - Američka vlada uspjela je zaraditi četiri milijarde dolara nakon što su velike banke otplatile državnu pomoć, koja im je odobrena prošle godine radi sprečavanja njihovog kolapsa usljed kreditne krize, što čini povrat na uloženo od oko 15 odsto na godišnjem nivou.
U septembru prošle godine predsjednik Uprave federalnih rezervi (Fed) Ben Bernanki i tadašnji ministar finansija SAD Henri Polson pritisnuli su kongresne lidere da odobre 700 milijardi dolara vrijedan program TARP za spasavanje najvećih finansijskih institucija u zemlji od propasti. Zakon kojim je taj program odobren stupio je na snagu u oktobru prošle godine, iako su njegovi kritičari bili zabrinuti da Ministarstvo finansija uloženi novac nikada neće dobiti natrag.
Ispostavlja se, međutim, da je američka vlada ostvarila čak i profit od te pomoći, nakon što je osam banaka u potpunosti otplatilo državnu pomoć i to otprilike godinu dana nakon njihova spasavanja. Od pomoći koju je vratio Goldman Sachs američki budžet je na osnovu kamata i ostalih taksi profitirao 1,4 milijarde dolara, od Morgan Stanleya 1,3 milijarde, a od American Expressa 414 miliona dolara. Preostalih pet banaka - Northern Trust, Bank of New York Mellon, State Street, U.S. Bancorp i BB&T, osim vraćene državne pomoći, uplatilo je u budžet između 100 miliona i 334 miliona dolara na osnovu kamata i taksi.
Očekuje se da bi u narednih mjesec dana američki poreski obveznici mogli ubilježiti još oko 3,1 milijardu dolara profita nakon što dvije banke - JPMorgan Chase i Capital One, otplate svoje preferencijalne akcije, putem kojih su primile državnu pomoć. Osim toga, američka vlada ima pravo i na 6,2 milijarde dolara vrijedne kamate od banaka koje još nisu otplatile državnu pomoć.
Prema nezavisnim računicama Fed je zaradio oko 19 milijardi dolara od kamata i taksi koje je zaračunao finansijskim institucijama prilikom odobravanja novca iz programa održavanja likvidnosti u globalnoj finansijskoj krizi. Da je Fed umjesto toga isti iznos od avgusta 2007. godine ulagao u kupovinu tromjesečnih trezorskih zapisa, zaradio bi pet milijardi dolara od kamata. Prema Fedovim proračunima oni su, pak, ostvarili dobitak s programima održavanja likvidnosti u protekle dvije godine od 14 milijardi dolara.
Pojedini analitičari upozoravaju da bi se, ipak, sva ta zarada mogla još pretvoriti u dim jer su ulaganja američke države u neke druge banke, među kojima su Citigroup i Bank of America, još upitna. Osim toga, Vlada bi još mogla izgubiti i novac uložen u spas osiguravajućeg diva "American International Group" (AIG), te hipotekarne kreditore Fannie Mae i Freddie Mac, kao i proizvođača vozila "General Motors".
Na državnoj pomoći pruženoj bankama zaradila je i Švajcarska, koja je na 5,6 milijardi dolara pružene pomoći svojoj najvećoj banci UBS profitirala milijardu dolara, što predstavlja dobitak na godišnjem nivou od 32 odsto.