ANKARA - Turska je dozvolila Rusiji da pokrene istraživanja koja prethode gradnji ruskog gasovoda "Južni tok" koji će povezivati Rusiju s Evropom preko turskih teritorijalnih voda Crnog mora.
Premijeri Turske i Rusije, Tajip Erdoan i Vladimir Putin, potpisali su u Ankari niz dokumenata kojima se otvara put ka saradnji dvije zemlje na velikim energetskim projektima među kojima je najznačajniji "Južni tok". Ceremoniji je prisustvovao i premijer Italije Silvio Berluskoni, a njegov dolazak objašnjava podatak da je italijanska kompanija "Eni" glavni partner ruskog "Gazproma" u izgradnji gasovoda "Južni tok". Putin je stigao u Ankaru upravo s ciljem da dobije odobrenje Turske za početak geoloških i podvodnih istraživanja koje će omogućiti pokretanje izgradnje pomenutog gasovoda.
"Južni tok" će omogućiti Rusiji izvoz gasa prema Evropi bez prelaska preko Ukrajine s kojom se već godinama spori u vezi s cijenama. Ovaj gasovod predstavlja direktnu konkurenciju gasovodu "Nabucco" za koji je sporazum potpisan prošlog mjeseca upravo u Ankari. "Nabucco", čiju gradnju snažno podržava Evropska unija, trebalo bi da zaobilazi Rusiju kako bi se smanjila zavisnost Evrope od ruskog gasa, a predviđa transport tog energenta iz Azije preko Turske u Evropu.
Putin je nakon sastanka s Erdoanom rekao da će pregovori s Turskom otvoriti put novoj saradnji u energetskom sektoru i dodao da nema dvojbe u vezi s potrebom izgradnje "Južnog toka".
"Veoma je važno da obezbijedimo nesmetanu dostavu gasa čitavoj Evropi i da dalje unapređujemo saradnju s Turskom", rekao je ruski premijer.
Analitičari ocjenjuju da potpisani sporazumi Rusije i Turske odražavaju ambicije Turske da se nametne kao strateški nezaobilazan energetski faktor u regionu. Istovremeno procjenjuju da je to svojevrsna pobjeda Moskve u nadmetanju s projektom "Nabucco". Pored konkurencije "Južnog toka", veliki problem za "Nabucco" je u tome što je teško pronaći gas koji bi punio njegove cjevovode.
Osim dokumenta o "Južnom toku" potpisan je i protokol o izgradnji naftovoda "Samsun Ceyhan", te protokol o nuklearnoj saradnji. Sergej Kirijenko, direktor ruske kompanije za atomsku energiju "Rosatom", izjavio je da bi razgovori o troškovima izgradnje prve turske nuklearne elektrane mogli da budu okončani do kraja godine. On je naveo da je konzorcijum sastavljen od ruskih firmi "AtmoStroyExport" i "Inter RAO UES" i turskog "Park Teknika" jedini s kojim Vlada Turske vodi pregovore u vezi s cijenom izgradnje nuklearke.
"Razgovori se vode samo sa nama", izjavio je Kirijenko i dodao kako očekuje da će pregovori biti okončani za oko tri mjeseca.
Trenutno se troškovi projekta zasnivaju na pretpostavci da će sva sredstva biti obezbijeđena od banaka po godišnjoj kamati od deset odsto. Međutim, konačni troškovi bi mogli da budu manji ako budu dostupni povoljniji krediti.
Kirijenko je istakao da je projekat izgradnje nuklearne elektrane u Turskoj od velike važnosti za kompaniju "Rosatom" zato što je to prvi put da će ruski partner možda imati ulogu ne samo izvođača radova, nego i suvlasnika. Naime, predviđeno je da Rusija u projektu ima udio od 51 odsto, a Turskoj će pripasti 49 odsto.
Berluskoni je izjavio da i Italija želi da s Rusijom učestvuje u izgradnji nuklearne elektrane u Turskoj.
"Ankara i Moskva ostvarile su napredak u sklapanju sporazuma o izgradnji nuklearne elektrane i naftovoda u Turskoj, ali mi smo zainteresovani za tu tehnologiju i pitali smo da li možemo da učestvujemo s energetskim kompanijama 'Eni' ili 'Enel' sa 10 do 20 odsto", kazao je Berluskoni i dodao da bi, kada je riječ o izvorima energije, trebalo gledati u budućnost, kada će se energija proizvoditi zahvaljujući nuklearnoj energiji, kao u Francuskoj koja već sada proizvodi 80 odsto struje u nuklearkama.
Gradnja "Južnog toka" krajem 2010. godine
Ruski vicepremijer Igor Sečin izjavio je da bi izgradnja gasovoda "Južni tok" mogla da počne u novembru naredne godine.
"Početak gradnje 'Južnog toka' u navedenom terminu je realan jer je Turska odobrila obavljanje istraživačkih radova na trasi gasovoda, a do početka novembra naredne godine trebalo bi i da dozvoli gradnju tog energetskog objekta po turskom podvodnom dijelu Crnog mora", rekao je Sečin.
Kapacitet gasovoda "Južni tok" planiran je na 63 milijarde kubnih metara godišnje, a troškovi gradnje samo morskog dijela procijenjeni su na 8,6 milijardi evra. Ukupni troškovi gradnje "Južnog toka" mogli bi, prema različitim računicama energetskih eksperata, da budu dva do tri puta veći.