PITSBURG - Grupa 20 najrazvijenijih zemalja svijeta i privreda u naglom usponu (G20) postaće glavno koordinirajuće tijelo u rješavanju globalnih ekonomskih problema.
To će biti odraz novog svjetskog ekonomskog poretka u kojem tržišta u naglom usponu, kao što je Kina, imaju znatno veći značaj, navedeno je u nacrtu kominikea samita G20 u Pitsburgu.
Šefovi država i vlada 20 najmoćnijih zemalja svijeta su se takođe dogovorili da se u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) poveća glasačka moć zemalja koje su već duže vrijeme nedovoljno predstavljene u toj svjetskoj finansijskoj instituciji. Industrijalizovane zemlje sada imaju 57 odsto glasova u MMF, a zemlje u razvoju 43 odsto. SAD su, međutim, predložile da se udio manje razvijenih zemalja u glasačkim pravima MMF uveća za pet odsto, na 48 procenata, dok su vodeće zapadnoevropske članice G20 zalažu da porast tog učšća treba da bude manji, ili tvrde da je sadašnji raspored glasova sasvim zadovoljavajući.
"Varijanta sa pet procenata dodatnih glasova za manje razvijene zemlje mogla bi postati kompromis", rekao je neimenovani zvaničnik blizak skupu G20.
On je istovremeno ocijenio da su zemlje BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina) koje su predložile da se glasačka prava u MMF, između razvijenih i zemalja u razvoju raspodijele na pola, sada spremne za kompromisno rješenje. Isti izvor je, međutim, potvrdio da stav BRIK o potrebi izjednačavanja glasačkih prava između razvijenih i manje razvijenih zemalja ne samo u MMF, već i Svjetskoj banci podržavaju i neke od visokorazvijenih zemalja.
"Postigli smo sporazum o reformi MMF-a kojom bi manje zastupljene zemlje dobile više glasa u upravljanju", kazao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso.
Bijela kuća je saopštila da su se lideri "dvadesetorice" saglasili da će G20 postati dominantni svjetski forum, u nastojanju da se ostvari trajni oporavak i izbjegnu finansijski poremećaji koji su doveli do sadašnje krize. Time bi G20 bila važnija od G7 i G8 industrijalizovanih zemalja, koje su dugo dominirale svjetskom ekonomijom.
Čelnici G20 saglasne su da nastave raditi na reformama globalnog finansijskog sistema kako ne bi došlo do nove finansijske krizu, koja je u proteklih godinu dana izazvala recesiju u većini privreda svijeta. SAD žele podršku zemalja širom svijeta za plan rebalansa svjetske privrede i za reforme finansijskog sistema koje bi smanjile prerizično poslovanje banaka. Američki ministar finansija Timoti Gajtner kazao je da je dobio široku podršku za to, iako se članovi G20 još ne slažu u vezi sa detaljima.
Lideri G20 raspravljali su i o bonusima direktora u finansijskom sektoru i saglasili se da njihov iznos treba vezati za poslovne rezultate banaka, kako menadžeri banaka u gubicima ne bi još bili i nagrađeni za loše poslovanje, ali se ne očekuje dogovor o ograničavanju plata bankara.
Protest protiv kapitalizma
Na početku samita G20 u američkom gradu Pitsburgu demonstranti su razbijali izloge i bacali kamenje na policiju, a bezbjednosne snage su upotrijebile gumene metke, suzavac i palice da bi rastjerale okupljene na maršu protiv kapitalizma.
Demonstranti s maramama i naočarima ulicama Pitsburga su nosili velike transparente na kojima piše "Nema nade za kapitalizam" i "Udri kapitalizam, dok je na koljenima".
Policijski zvaničnici saopštili su da je 15 osoba uhapšeno, jedna za podsticanje nemira, četiri za napad i deset jer se nisu razišli. Sukobi između policajaca i demonstranata trajali su duže od 12 časova, a incidenti su počeli kada je policija pokušala da rastjera oko 2.000 učesnika demonstracija.