SHONGA - Preplanuli Irvin Rejd, nekadašnji bijeli zemljoposjednik i farmer iz Zimbabvea, danas uspješno vodi svoju novu farmu u Nigeriji, u koju je došao prije skoro pet godina, dobio parče pustare i podstrek za novi život.
Nigerija je 2005. pozvala u svoju zemlju bijele farmere iz Zimbabvea, koji su ostali bez imanja tokom kontroverzne agrarne reforme predsjednika Roberta Mugabea. Dala im je na korišćenje zemljište koje je trebalo kultuvisati. Rejd je iskopao bunar, sagradio štale i ambare i danas ima farmu sa 300 krava. Njegovo stado je stiglo u Nigeriju iz Južne Afrike koja je sa 800 krava željela da pomogne ovaj projekat.
Na ponuđenu ruku podrške iz Nigerije odgovorilo je 69 bijelih farmera iz Zimbabvea i svi su uspjeli da stanu na noge poslije situacije u kakvoj su se našli u bivšoj domovini kada su, pod plaštom agrarne reforme, mnogi crnci koji nisu imali svoje posjede okupirali farme u vlasništvu bijelaca. U Zimbaveu je nekoliko hiljada bijelih farmera posjedovalo oko 70 odsto obradive zemlje, dok je više od sedam miliona crnih seljaka živjelo od prinosa sa malih parcela.
Poslije niza neuspjelih agrarnih reformi tokom višedecenijske vlasti, Mugabe je izmijenio Ustav i izbacio pravo bijelih farmera na nadoknadu za oduzetu zemlju, a istovremeno je zatražio od Velike Britanije, bivšeg kolonijalnog gospodara, da plati za svu oduzetu zemlju. Britanci su na to odgovorili da su dali više od 44 miliona funti za otkup zemlje od 1965. godine i sticanja nezavisnosti tadašnje Rodezije.
Analitičari istuču da su Mugabeove agrarne reforme išle na ruku samo korumpiranoj eliti, da su široki slojevi stanovništva ostali kratkih rukava, kao i da na malom broju preostalih farmi koje drže bijelci i danas radi veliki broj crnačke sirotinje.
Sa druge strane, Nigerija je privukla farmere ne samo iz Zimbabvea, već i iz Južne Koreje, Kuvajta, Sirije, pa čak i iz SAD. Frmeri "iz uvoza" stigli su s ciljem da pomognu Nigeriji koja ima 140 miliona stanovnika i velike potrebe za hranom za čiji uvoz godišnje potroši više od tri milijarde dolara, zbog čega posljednjih godina grozničavo nastoji da unaprijedi poljoprivredu. Svi oni su se uključili u nacionalni projekat komercijalizacije poljoprivrede. Prema nacionalnom projektu s ciljem razvoja i komercijalizacije poljoprivrede, u Nigeriji je omogućeno da farmer može da od države dobije po 1.000 hektara zemljišta da obrađuje u periodu od 25 godina. Zahvaljujući tome, danas je već kultivisano blizu 80 odsto zemljišta u nigerijskoj državi Kvara, a za izvoz već ide na stotine tona soje, kukuruza i raznih žitarica.
Grejam Heti ima 70 godina i to mu ne smeta da predvodi Asocijaciju novih farmera Nigerije, odnosno udruženje bijelih farmera pristiglih iz Zimbabvea.
"Ovdje je rajska bašta", kaže on, sjećajući se da je, kada je došao, svuda bila samo spržena trava.
Danas ističe da je zadovoljan što je došao u Nigeriju i što radi, kako kaže, ono što najviše voli i što je radio cijelog života - proizvodi hranu.