BANJALUKA - Vlada RS u Programu ekonomskih reformi za period od 2023-2025. godine nastavlja sa provođenjem strukturnih mjera definisanih Programom ekonomskih reformi za 2022-2024. godinu i one su definisane na osnovu reformskih oblasti datih u Smjernicama Evropske komisije, Zajedničkim socioekonomskim reformama, te prijedlozima Privredne komore Republike Srpske, Unije poslodavaca Republike Srpske i Saveza sindikata Republike Srpske, poručio je presjednik Vlade RS Radovan Višković, u uvodnom izlaganju po ovoj tački dnevnog reda.
Kada su u pitanju ove mjere, one će biti definisane u nekoliko makroekonomskih oblasti, a na prvom mjestu Vlada Srpske reformisaće oblast upravljanja javnih finansija.
Ovo će biti nastavak mjera i aktivnosti utvrđenih Strategijom upravljanja javnim finansijama Republike Srpske za period 2021–2025. godine, a koja, kako je rekao Višković, predstavlja glavnu smjernicu za jačanje pravnog i institucionalnog okvira i sistema za upravljanje javnim finansijama Republike Srpske u skladu sa zahtjevima EU i međunarodnim standardima.
"Po ovom pitanju, tu će biti obuhvaćena reforma javnih preduzeća u Republici Srpskoj, smanjenje učešća izdataka za tekuću potrošnju u javnoj upravi, unapređenje oporezivanja nepokretnosti i unapređenje upravljanja nepokretnom imovinom jedinica lokalne samouprave", kazao je Višković, prema kome najveći fiskalni izazov u narednom periodu predstavljaju rizici u javnim preduzećima.
"Ovom reformom obuhvaćene su: reforma Željeznica Republike Srpske, reforma tržišta električne energije, koja obuhvata restrukturiranje i reorganizaciju MH 'Elektroprivreda RS' kroz donošenje Programa reorganizacije MH 'ERS', a koje reforme je Vlada Republike Srpske je u prethodnom periodu pokrenula, kao i uspostavljanje centralizovanog nadzora i uvođenje funkcije analize fiskalnih rizika javnih preduzeća", naveo je Višković.
Takođe, on je istakao da će smanjenje učešća izdataka za tekuću potrošnju u javnoj upravi biće realizovan kroz uspostavljanje registra zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava, te kroz izmjenu organizacije javne uprave i povećanje efikasnosti njenog rada.
"Cilj je da se uspostavi sveobuhvatan registar zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava radi stvaranja jedinstvene evidencije i transparentnijeg korišćenja budžetskih sredstava za lična primanja zaposlenih, a to će biti osnov za operacionalizaciju strateških planova za smanjenje ukupne potrošnje na plate", pojasnio je Višković.
Vlada Srpske predložila je strukturne reforme i po pitanju "zelene tranzicije", koja podrazumijeva prelazak industrije ka zelenoj i kružnoj ekonomiji i uspostavljanje instrumenata za unapređenje sistema upravljanja kategorijama otpada.
Strukturne mjere, zastupljene u 13 oblasti, obuhvataju i digitalnu transformaciju elektronske uprave RS i industrije. Tu je i oblast poslovnog okruženja koji podrazumijeva smanjenje sive zone u prikazivanju prometa pomoću implementacije novog sistema fiskalnih kasa, jer je stari sistem kako je rekao Višković pokazala manjkavosti. Pored toga, ova tačka obuhvata i optimizaciju poreskog i neporeskog opterećenja, jačanje preduzetništva RS i unapređenje poslovnog ambijenta.
Vlada Srpske planira pojačati i infrastrukturu u sektoru slobodnog kretanja robe po EU modelu, a jedan od prioriteta biće i unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te podrška prerađivačkoj industriji.
"Tu je takođe i unapređenje obrazovanja i vještina koja podrazumijeva da se povežu tržište rada i obrazovanje u cilju povećanja kvaliteta obrazovanja, te povećanje ekfikasnosti tržišta rada kroz učinkovite politike zapošljavanja i jačanje uloge posredovanja", naglasio je Višković.
U reformskom paketu, obuhvaćena je i reforma zdravstvenog sistema.
"Pored savladavanja posljedica globalne pandemije, imamo probleme sa starenjem nacije, rastom malignih oboljenja, migracijom stanovništva, obezbjeđivanjem strukture zdravstvenih radnika. Strateško opredjeljenje Vlade Republike Srpske je da se u narednom periodu obezbijedi izmirenje dospjelih neizmirenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja iz prethodnog perioda, te završi proces uvođenja javnih zdravstvenih ustanova u trezorski sistem poslovanja", rekao je Višković, koji je pozvao poslanike da podrže predložene reforme.
Srđan Todorović, poslanik Socijalističke partije, rekao je da se radi o dokumentu u kome su sveobuhvatno navedeni programi, mjere i ciljevi Vlade RS, u kojima su pojašnjeni svi problemi i rizici koji nas očekuju.
"Na realan način su postavljene mogućnosti u kojima smo bili. Vidljivo je da su određene ekonomska kretanja koja su ranije pogađala Srpsku značajno popravljena nakon teške 2020. i da će u periodu 2023-2025. biti na jednom respektabilnom nivou, te da su projektovane stope izvoza nešto bolje u odnosu na uvoz, što bi trebalo da bude jako dobro", rekao je Todorović, koji je dodao da je saglasan da javna preduzeća moraju početi da ostvaruju dobit, koja će biti stavljena na raspolaganje Vladi kako bi mogla intervenisati u sektorima privrede u kojima to bude neophodno, a sve u cilju linearnog rasterećenja.
Milan Radović, poslanik SDS u NSRS, rekao je da je novi Program ekonomskih reformi za period 2023-2025. godina lošiji od prethodnog, te da su iz njega izostavljene određene ekonomske projekcije za Republiku Srpsku u tom periodu.
"Da li je to učinjeno namjerno ili slučajno ja ne znam. Ali u ovome što je elaborirao gdin Višković uopšte nemamo informacija o stranim investicijama, o kretanju budžeta, tačnije fiskalnom i okvirnom planu u ovom periodu, kako ćete nas zaduživati i kako ćemo vraćati kredite. A tu nema ni izvještaja o investicijama. Tu se ne vidi ni struktura industrijske proizvodnje, kao što ste izostavili i izvještaj o dugu", naglasio je Radović.
Prema njegovim riječima dokument izgleda kao „elaboriranje nečega što je već opšte poznato javnosti.
"U Programu ekonomskih reformi za naredne tri godine nastavlja se povećanje konkurentosti privrede, što je iz Programa reformi 2018-2022. Pa onda i prošlog", rekao je Radović.
Miladin Stanić, šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS istakao je da Programom reformi nisu definisane mjere koje bi podigle standard stanovništva.
"Suština je dizanje standarda. Ovim platama ne možete zadržati radnike, zato nam i dolaze ovi iz Bangladeša.. Stranih investicija nema, iako imamo kompatibilnih prednosti kao što su cijene električne energije i cijena rada. Tuje oblast IT sektora u kojima je npr Srbija imala prihode od oko 12 milijardi evra", poručio je Stanić.
Nebojša Vukanović, poslanik u Klubu SDS-a kaže da je skupština potpuno obesmišljena, te da su prijedlozi Vlade o ekonomskim reformama i budžetu pisani u kabinetu Milorada Dodika.
"Budžet predsjednika Republike Srpske povećan je na 56 miliona KM, a budžet svih odbora u NSRS je 500 hiljada KM. Stotinu puta je jedan čovjek važniji nego Narodna skupština, a mi smo najveći zakonodavni organ. Ukinite ovu NS i proglasite despotiju", poručio je Vukanović, naglasivši da je namjera Vlade da reformiše javna preduzeća prevara.
"Odbor za reviziju Narodne skupštine nije zasjedao duže od godinu dana, a upravo smo na sjednicama predlagali da se vidi kako preduzeća u javnom sektoru posluju, kome i koliko duguju", bio je jasan Vukanović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.