BANJALUKA - U naredne tri godine bi u investicionu fazu moglo doći pet do sedam poslovnih zona u RS koje su jedan od ključnih elemenata strategije privrednog razvoja.
Tu procjenu iznijela je juče Mateja Dermastja, predsjednik konsultantske kuće "Anteja ECG" iz Ljubljane, koja je radila na projektu razvoja poslovnih zona u RS čiji je finansijer Svjetska banka. Ona je objasnila da rezultati ovog projekta imaju značaj u vidu pomoći Vladi u osnivanju poslovnih zona kako bi na što efikasniji način bio podstaknut razvoj malog i srednjeg preduzetništva. "Anteja ECG" je studije izvodljivosti već izradila za poslovne zone u Trebinju i Novom Gradu/Bosanskom Novom. Utvrđeno je da bi se u RS mogle razviti manje poslovne zone koje bi najveći značaj imale u umrežavanju i razvoju malih i srednjih preduzeća.
"Trenutno je najbolje pripremati tendere na koje će opštine moći da konkurišu sa svojim prijedlozima lokacija kako bi mogle aplicirati za novac koji bude određen za ovu namjenu", rekla je Dermastja.
Milan Cvijić, pomoćnik ministra za malo i srednje preduzetništvo, najavio je da bi do 15. oktobra trebalo da bude završeno mapiranje poslovnih zona na terenu.
"Dobili smo 117 inicijativa opština prema kojima smo uradili mapiranje. Za sada smo odabrali 54 lokacije u 39 opština između kojih će biti izabrane perspektivne lokacije za poslovne zone", pojasnio je Cvijić.
On je objasnio da kod projekata razvoja poslovnih zona ne postoji jedinstven recept, već je neophodno u zavisnosti od lokacije napraviti posebnu studiju izvodljivosti.
"Iskustva zemalja u regionu su različita. Na primjer imamo Hrvatsku koja je razvila 400 poslovnih zona od kojih je sada 300 van funkcije", naglasio je Cvijić.