Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze vrijednosnih papira (SASE), u intervjuu za "Nezavisne" kaže da mnogi ne prepoznaju tržište kapitala kao generator razvoja, te da razvijanje tržišta kapitala znači bolju ekonomsku sliku zemlje. Velikim nedostatkom smatra neusvajanje federalnih zakona o vrijednosnim papirima i o investicionim fondovima, te napominje da bi tržište kapitala bilo puno bolje da imamo zakone na državnom nivou.
Očekuje da će na Sarajevskoj berzi u 2006. godini biti ostvaren veći promet nego u 2005. godini, koja je bila rekordna.
NN: Kakvo je stanje na tržištu kapitala u FBiH?
DEDIĆ: U zadnja dva do tri mjeseca došlo je do oporavka tržišta kapitala, koje je bilo u padu. Promet u oktobru bio je oko 100 miliona KM, što je duplo više nego u septembru. Možemo očekivati da tržište raste do kraja godine i očekujemo da u 2006. godini bude ostvaren veći promet nego u 2005. godini, koja je bila rekordna s oko 555 miliona KM. Dakle, očekujemo oko 600 miliona KM prometa do kraja godine. Na berzi imamo oko 480 emitenata. Skoro svi su na slobodnom tržištu, izuzev 11 privatizacijskih investicionih fondova i dvije kompanije koje su na kotaciji, `Bosnalijek` i `Klas`. Dnevno trguje 40 do 50 emitenata, sa 500 do 600 transakcija.
NN: Investitori traže da jednostavno, brzo i kvalitetno investiraju. Kako pojednostaviti pristup tržištu kapitala?
DEDIĆ: Investitoru je potrebno dati što veći broj informacija da bi što jednostavnije donio odluku o investiranju. Mi imamo novu veb stranicu. Njena tri osnovna principa su jednostavno doći do informacija, pružiti puno više informacija nego ranije i na jednom mjestu dati sve informacije.
NN: A, šta vlasti trebaju uraditi da pomognu razvoj tržišta kapitala?
DEDIĆ: U svakom slučaju Federacija Bosne i Hercegovine treba usvojiti dva zakona koja su bila u parlamentarnoj proceduri, i to zakon o vrijednosnim papirima i zakon o investicionim fondovima. To je veliki nedostatak. Zadatak svih državnih institucija je da pomognu razvoj tržišta kapitala usvajanjem tih zakona, s tim da svaka institucija tržišta kapitala treba da izvrši reviziju svojih podzakonskih akata, da identifikuje barijere koje postoje za investitore. Treba novi pravilnik o mogućnosti učešća brokera drugog entiteta na Sarajevskoj berzi. Činjenica je da sadašnji pravilnik Komisije za vrijednosne papire predviđa smanjenje učešća privatizacijskih investicionih fondova u kompanijama, a Prijedlog zakona o investicionim fondovima im omogućava da zadrže taj svoj dio učešća. Ta rješenja idu suprotnim pravcima, što investitore dovodi u nedoumicu. Rješenja treba da budu u jednom pravcu da bi investitori znali kuda se kreće tržište. Ima stvari na kojima radimo. Očekuje se novo rješenje da dionicu koju kupite danas u 10 sati možete prodati u 12, čime će se postići veći obim i efikasnost trgovanja. Sada dionicu koju danas kupite možete prodati za tri dana. Svi zakoni tržišta kapitala su, nažalost, na entitetskom nivou. U Republici Srpskoj su doneseni, kod nas nisu. Prva faza je da se zakon donese u FBiH, a onda da se ide na usklađivanje.
NN: Da li su reformski zakoni mogli i ranije biti doneseni s obzirom na to da se nalazimo na početku razvoja tržišta kapitala s čim su se složili i predstavnici vlasti na međunarodnoj konferenciji Sarajevske berze?
DEDIĆ: Struktura ove države je komplikovana, mehanizam donošenja odluka je komplikovan pogotovo u FBiH. Ako pitate ljude koji se bave tržištem kapitala reći će da je to moglo brže i jednostavnije. U principu jesmo na početku razvoja tržišta kapitala, ali smo zadovoljni s obzirom na to da pet godina postoje berze u Bosni i Hercegovini i imamo respektabilne rezultate ukoliko se upoređuje s drugim u regionu. Kapital je vrlo plašljiva zvijer, pogotovo što se ovdje radi o investicijama u vrijednosne papire gdje vrlo brzo uđete, ali vrlo brzo izađete, pa čak i po cijenu gubitka. Razvijanje tržišta kapitala znači bolju ekonomsku sliku zemlje. Mnogi kod nas ne prepoznaju tržište kapitala kao generator razvoja. Na tržištu kapitala se pojavljuju investitori. Oni ulažu u kompanije, poboljšavaju njihove performanse, zapošljavaju nove ljude.
NN: Koji su, osim zakonskih reformi, pravci razvoja tržišta kapitala?
DEDIĆ: Vrlo bitna stvar je da imate dovoljan broj proizvoda. Berzu možete posmatrati kao pijacu. Ako neka zelena pijaca ima više vrsta voća i povrća - ići ćete na tu pijacu. Prevedeno na jezik tržišta kapitala, danas imamo samo dionice kompanija. Nemamo ni državnih obveznica, ni obveznica kompanija, a ni municipalnih obveznica koje su obveznice općina i kantona. Centralna banka Bosne i Hercegovine je najavila da će se, nažalost, tek 2007. godine pojaviti državne obveznice, ali u svakom slučaju moramo afirmirati kompanije da emitiraju nove dionice preko berze, ali i izdaju korporacijske obveznice i da to koriste kao mogućnost prikupljanja dodatnog kapitala. Vrlo bitna stvar biće prodaja državnih dionica u kompanijama. Ne vidim razloga zašto ne bi išla putem Sarajevske berze.