BRISEL - Članice Evropske unije će podržati banke koje ne polože stres-test ukoliko one ne budu mogle da tokom šestomjesečnog perioda privuku kapital investitora, navedeno je u nacrtu dokumenta u koji je Rojters imao uvid.
Taj projekat, koji sutra treba da bude odobren na sastanku ministara finansija EU, predstavlja odraz oštre promjene stava kreatora politike Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta i privreda u naglom usponu (G20), koji su poslije finansijske krize obećali da poreski obveznici nikada neće morati da ponovo spasavaju banke.
Evropska uprava za bankarstvo treba da objavi rezultate najnovijeg stres-testa 91 vodeće banke u EU, u okviru novog pokušaja da uvjere investitori da su se evropske banke uspješno oporavile da bi mogle da se odupru budućim šokovima.
Ta najnovija runda stres-testova smatra se strožom od prethodnih, u kojima ih nekoliko banaka nije položilo, a ministri finansija sada prave planove na koji način da se izbore s posljedicama nove provjere banaka.
Kreditne institucije koje budu na ivici da ne polože test biće stavljene na listu za nadgledanje za slučaj da se njihova situacija dalje pogorša, ukazano je u dokumentu.
Tim bankama će biti dat rok do kraja septembra da donesu plan za poboljšanje svojih finansija i zatim još tri mjeseca za ostvarenje tog plana.
Vijest da su vlade članica EU izgleda ozbiljne kad je riječ o podršci banaka koje ne uspiju da ostvare osnovni kapital od pet odsto u slučaju nepovoljnog scenarija na tržištima "još više pojačava pritisak na periferne članice zone evra, primoravajući ih da donesu mjere ne samo za povećanje svojih budžeta, već i za podsticanje svojih bankarskih sektora, što one sebi ne mogu da dozvole", ukazao je Mark Osvald, analitičar u kompaniji "Monjument sekjuritis".
Prema nacrtu dokumenta, planovi za privlačenje kapitala treba prvenstveno da budu zasnovani na "mjerama koje se odnose na privatni sektor, uključujući neraspoređenu zaradu, privlačenje dodatnog akcionarskog kapitala ili visokokvalitetne hibridne instrumente privatnih investitora, prodaju aktiva, integracije".
Ukoliko potraga za privatnim kapitalom ne urodi plodom, tada vlade treba da budu spremne da se umiješaju.
"Ako određene banke ne budu mogle da ostvare pouzdan plan za privlačenje kapitala do određenih rokova, vlada će biti spremna da preduzme neophodne mjere kako bi pružila podršku finansijskoj stabilnosti", ukazano je u dokumentu.
Zvaničnici, ipak, prave planove za "vanredni slučaj" ako napori za rehabilitaciju neke banke ne postignu uspjeh i ona ugrozi širu stabilnost, predlažući "proces mirnog restrukturiranja i razbijanja".
U okviru novog stres-testa provjeravano je u kojoj mjeri je osnovni kapital, na koji se banke oslanjaju, u stanju da apsorbuje gubitke kao što su neotplaćeni zajmovi u uslovima ekonomskog slabljenja ili sniženja cijena nekretnina. Testovi će takođe pokazati kako će reagovati banke u slučaju da vladine obveznice koje posjeduju, koje su emitovale zemlje, kao što je Grčka, izgube vrijednost.
Banke čija adekvatnost kapitala u okviru stresnog scenarija bude iznad, ali blizu pet odsto, takođe će biti podvrgnute specijalnom nadgledanju kako bi se osiguralo da ne dođe do neočekivanog pogoršanja njihovog kapitala.
Prethodni stres-testovi banaka u EU uglavnom su smatrani preblagim, budući da su ih prošle godine položile sve irske banke, samo nekoliko mjeseci prije nego što su EU i Međunarodni monetarni fond morali da spasavaju njih i cijelu Irsku.