Tržište

Gljivari u BiH sami sebi napravili tržište

Gljivari u BiH sami sebi napravili tržište
Foto: Ilustracija | Gljivari u BiH sami sebi napravili tržište
Nataša Tadić

TUZLA - Bosna i Hercegovina ne uvozi gljive, već koristi isključivo domaće, a naši gljivari se usljed vremenskih nepogoda koje su ih pogodile svim silama trude da zadrže tržište.

Na području BiH proizvede se oko 2.200 tona uzgojne gljive, prije svega šampinjona, shitaki i bukovače. Više od 50 odsto se proizvede u FBiH, nešto manje u RS, te nekoliko desetina tona u distriktu Brčko.

Na području TK postoji oko 30 uzgajivača gljiva, koji godišnje koriste 2.000 tona komposta, od čega se dobije od 500 do 600 tona gljive. Ove godine su bile dvije ekstremne situacije koje su uticale na gljivare, odnosno u januaru niske temperature,  a ovog ljeta veoma visoke.

"Kod uzgoja gljiva mora se obezbijediti  temperatura od 15 do 20 stepeni i ubacivati svježi vazduh. Možete sad zamisliti koliko su povećani troškovi u našoj proizvodnji", pojasnio je Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva TK. Tokić je naglasio da se gljivari svim silama trude da zadrže tržište da ne bi došlo do uvoza gljive.

Na simpoziju "Dani gljive", koji će se održati polovinom oktobra, predstaviće se brojni izlagači. Osim toga, građani će moći degustirati uzgojne i šumske gljive, te saznati o ljekovitim svojstvima gljiva i njihovom značaju u ishrani.

"Jako je bitno da pojačamo svijest o značaju potrošnje gljive, a tim ćemo dati i podršku proizvođačima i obezbijediti njihovu ekonomsku stabilnost", kazao je Suad Selimović, sekretar Kantonalne privredne komore Tuzla, na jučerašnjem sastanku gljivara, te dodao da BiH u EU najmanje troši gljive po glavi stanovnika.

Tuzlanski kanton važi za regiju koja ima najveći broj trovanja od šumskih gljiva. Međutim, TK jedini ima kompostaru u BiH, koja se nalazi u Gradačcu i godišnje proizvodi od četiri do pet hiljada tona komposta zasijanog micelijem.  Gljivari su prošle godine dobijali 30 maraka posticaja po toni, ove godine 28. Zanimljivo je da nema centra za otkup gljive, već su se gljivari sami organizovali pa snabdijevaju gljivama tržne centre, pijace, lokalne trgovine, vrše kućne dostave i tako zadržavaju svoje tržište.

Najčitanije