Tržište

Iz kafana se toči sve veći promet

Iz kafana se toči sve veći promet
Foto: N.N. | Iz kafana se toči sve veći promet
Dajana Vujatović

BANJALUKA - Da ugostitelji mogu zadovoljno da trljaju ruke jer su imali puno posla, pokazuje i podatak da je promet u ugostiteljstvu u RS u trećem tromjesečju 2019. godine u odnosu na isti period prethodne godine veći za 17,3 odsto, dok je u odnosu na prosjek 2010. godine veći za čak 139,1 odsto.

"U odnosu na drugo tromjesečje 2019. godine promet je veći za 19 odsto, a u odnosu na prosjek 2018. godine veći je za 27 odsto", kazali su iz Zavoda za statistiku RS, dok podaci za posljednje tromjesečje lani još nisu sumirani.

Željko Tatić, predsjednik Udruženja ugostitelja RS, ističe da ovakvim  trendom povećanja prometa ugostitelji mogu da budu zadovoljni i da je  svakako na svjetskom nivou i da treba da  se trude da se zadrži.

"Evidentno je da je promet ugostiteljskih objekata u RS svake godine sve veći. Sama Banjaluka bilježi veliki broj turista, a samim tim se pune ugostiteljske kase", kazao je Tatić.

Ističe da je ugostiteljstvo privredna grana koja bilježi rast i to treba da se iskoristi.

"Turizam je privredna grana koja svake godine bilježi rast u cijelom svijetu, a za Banjaluku je dobro što u posljednje vrijeme ima dosta sadržaja i to privlači turiste da posjete grad na Vrbasu. S poboljšanjem ponude i usluge svi dobijamo, kako gradovi, tako i privredni subjekti u ugostiteljstvu", kazao je Tatić za "Nezavisne".

Dodao je i da nam je takav mentalitet pa sve proslavljamo u kafanama.

"Kad se  dijete rodi, slavi se u kafani, kada se dijete krsti, slavimo u kafani, kad krene u školu, a tek kada proslavljamo 18. rođendan, pravimo velike proslave po restoranima", kazao je Tatić.

Prema  njegovim riječima,  otvoreno je nekoliko hotela i motela, koji su svojim radom uticali na povećanje prometa, a i turističke organizacije gradova su više radile na promociji ponuda, što sigurno utiče na nove vidove razvoja turizma i dolazak novih gostiju.

Ističe da, iako promet u ugostiteljstvu raste, plate radnika i dalje su niske i ova oblast svakodnevno se suočava s nedostatkom radne snage.

"Veliki broj naših radnika ide u Crnu Goru ili u Hrvatsku na privremni rad, jer su bolje plaćeni nego kod nas", zaključio je Tatić.

Da je našim ljudima navika da idu u kafanu i kafiće, smatra i  Dušan Srdić,  predsjednik Udruženja potrošača "Reakcija".

"Ljudi koji su nezaposleni odvajaju posljednju marku da bi otišli na kafu. Kada gledamo zapadne zemlje, tokom radnih dana po kafićima i kafanama mogu se vidjeti samo turisti, dok lokalno stanovništvo malo posjećuje kafane", ističe Srdić.

 Dodaje da se kod nas i poslovi sklapaju u kafanama. 

"To je jednostavno navika koje se još niko nije odrekao. Jednom dnevno se svraća u kafanu, a često i više puta", kazao  je Srdić za "Nezavisne" i dodao da je sigurno i pritisak poreskih institucija uradio svoje, pa se efikasnije vidi promet.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije