BANJALUKA - Dok građani upozoravaju da svakodnevni troškovi rastu brže od njihovih primanja, Vlada Republike Srpske za 17. septembar najavljuje sastanak sa trgovačkim lancima o kretanju cijena i opravdanosti novih poskupljenja. Potrošači i udruženja poručuju da su potrebne konkretne mjere, a ne nova obećanja.
Šta treba da znate:
- Vlada RS najavila je sastanak sa trgovcima zbog rasta cijena.
- Građani tvrde da poskupljenja pogađaju hranu, stanarine i osnovne životne troškove.
- Udruženja potrošača smatraju da dosadašnje mjere nisu dale rezultate.
- Ključno pitanje ostaje: mogu li nadležni uticati na niže cijene i kako?
Predstavnici Vlade Republike Srpske trebalo bi da u srijedu, 17. septembra, održe sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca u Srpskoj, kako bi, najavio je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma, razgovarali o kretanju cijena u Srpskoj, te ispitali da li su poskupljenja namirnica i ostalih potrepština bila opravdana.
Građani traže konkretne mjere umjesto novih obećanja
Na ove poruke građani odgovaraju da bi nadležni, umjesto stalne priče i obećanja, trebalo da pređu na djela i donesu konkretne mjere kako novčanici ne bi ostajali sve prazniji, a da nisu kupili praktično ništa.
"Ovo je katastrofa. Za doručak mi treba minimalno 10 KM. Pašteta je 2,50 KM, o čemu više treba da pričam", poručuje za "Nezavisne novine" Milica Š. iz Banjaluke.
Kako rast cijena utiče na svakodnevni život građana?
Potrošači kažu da bi ministri konstantno trebali da prate ne samo cijene namirnica, već sve ono što se veže za svakodnevni život građana Republike Srpske, a na šta se svakodnevno upozorava, jer, kako ističu, nije problem samo hrana, već i šta obući, kako platiti režije, pogotovo oni koji nemaju svoju kuću ili stan.
O tome su "Nezavisne novine" detaljno pisale prije samo nekoliko dana, gdje nam je iz više izvora potvrđeno da, osim što raste potražnja za stanovima, rastu i cijene najma, pa se, na primjer, stan u Banjaluci teško može naći za manje od 500 KM.
To će svakako najviše pogoditi buduće studente, pogotovo one koji u Banjaluku dolaze iz najudaljenijih krajeva Republike Srpske.
Mogu li nadležni zaustaviti nova poskupljenja?
Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON Prijedor, ističe da nova poskupljenja dolaze praktično svakog mjeseca, a da priče o sindikalnoj potrošačkoj korpi moraju da se gledaju šire od toga, jer ono što je građanima svakodnevno neophodno, često statistički nije ni obuhvaćeno tom korpom.
I dok nadležni, po ko zna koji put, najavljuju da će ispratiti šta se dešava kad su u pitanju poskupljenja, Marićeva ih podsjeća da su, na primjer, cijene goriva već duže vrijeme na nižem nivou, te da bi već po tome i cijene pojedinih usluga morale da budu jeftinije nego što su trenutno.
"Osnovne životne namirnice, kao i sve ostalo što kupuju potrošači, samo su na još višem nivou nego što su bili. Ali naravno, sada se ovdje već priča o tome kako su povećane plate, kako poskupljuje struja, pa im je to opravdanje što dolazi do poskupljenja. Sve se to prelijeva preko leđa građana", poručuje Marićeva.
Ona kaže da to što se trgovci hvale kako imaju ogromnu dobit, što možda jeste za čestitku, ali da je potpuno jasno da je više novca u njihove kase stiglo isključivo zato što građani za iste usluge sada plaćaju duplo više nego ranije.
"Da nema tako visokih marži i cijena, ne bi sigurno bilo tolike dobiti", ističe Marićeva.
Nadalje navodi da činjenica da se zbog većih cijena onda i više novca po osnovu PDV-a sliva u državnu kasu, teško može dovesti do realne slike gdje se to i šta se može korigovati u korist potrošača.
Pročitajte još:
Cijene u Srpskoj skočile čak i duplo
Tri godine brutalnih poskupljenja: Ovako su rasle cijene u Srpskoj
Na pitanje da li zaista vjeruje da su u Vladi RS zabrinuti zbog poskupljenja i divljanja cijena, Marićeva odgovara da penzioneri, socijalno ugroženi, ali i drugi građani nemaju ništa od toga što će neko izaći na televiziju i druge medije i reći nešto što svi znaju ili izraziti žaljenje jer se nešto dešava.
"Zabrinutost neće pomoći penzioneru koji ima penziju od 321 KM, ili radniku koji mora dati minimalno 500 KM da opremi djecu za školu, pa da živi nakon toga. Svjedoci smo najavljenih svih poskupljenja i zaista mislim da smo mi zakasnili sa svim mjerama, sa prijedlozima i prije svega da zaštitimo naše ljude. To što ćemo mi sniziti za deset artikala maržu na nula odsto, ne znači ništa. A s druge strane, ako se neko ne odriče marže, znači da te cijene mogu biti znatno niže, ali da li te ljude moramo natjerati da cijene spuste i imamo li mehanizme za to, pitanje je na koje mislim da mi nemamo odgovor", zaključila je Marićeva za "Nezavisne novine".