BUENOS AJRES - Neočekivani zaokret u japanskoj monetarnoj politici uzdrmao je finansijska tržišta i doveo do najvećeg porasta jena u posljednjih stotinu godina. U Buenos Ajresu nije bilo veselja samo na ulicama, već i na berzi.
Banka Japana proširila je raspon u kojem se kreću prinosi na dugoročne 10-godišnje državne obveznice. To će omogućiti fluktuaciju prinosa za 50 baznih bodova oko cilja od nula odsto, što je 25 baznih bodova više od prethodnog koridora. U utorak je na Tokijskoj berzi Nikkei 225 indeks pao za 2,46 odsto. I ostali berzovni indeksi u regiji (Šangaj, Hong Kong...) te dijelom i u Evropi (indeks STOXX 600 pao za 0,4 odsto) takođe su dosta izgubili, dok su indeksi u SAD-u završili prilično volatilan dan u zelena zona. Došlo je do velikih pomaka na valutnim tržištima - jen je snažno ojačao pa se za dolar moralo izdvojiti čak manje od 131 jena. Riječ je o jednodnevnom rastu japanske valute od oko četiri odsto, što je najviše od marta 1995. godine.
Prinos na japansku 10-godišnju državnu obveznicu porastao je na 0,47 odsto, najviše od 2015. Banka Japana (koja se dugi niz godina svim sredstvima borila protiv deflacije) dosad je bila jedina centralna banka u najrazvijenijim privredama koja nije pooštriti monetarnu politiku. Primjerice, dok je Fed ove godine podigao kamatne stope s nula na 4,25 odsto, u Japanu je ključna kamatna stopa i dalje u negativnom području (-0,1%), a domaća centralna banka nastavlja kupovati 10-godišnje obveznice i sama naglašava da se ne radi o kraju labave monetarne politike, već samo o određenim postavkama. Ipak, tržišta od utorka odluku shvataju kao prvi korak prema zaoštravanju monetarne politike, nakon što se inflacija, nešto manja od četiri odsto na godišnjem nivou, počela buditi i u Japanu.
Wall Street je utorak završio pozitivno nakon što su indeksi u ponedjeljak skliznuli (S&P 500 izgubio je gotovo jedan odsto) budući da je nastavila prevladavati zabrinutost da će Fedova nemilosrdna kampanja dizanja kamata (kamate su vrlo vjerovatno premašile pet odsto) zaroniti SAD u recesiju. Trenutne prognoze govore da će se u SAD-u sljedeće godine BDP smanjiti za 0,3%, 2024. rast će biti nula, a privredni rast se očekuje tek 2025. Čak i slavni Bill Gross iz obvezničkog fonda Pimco kaže da se američka privreda približava recesiji. No, prognoze analitičara Wall Streeta za berzovne indekse u idućoj godini nisu previše crne: očekuje se da će S&P 500 indeks 2023. završiti na vrijednosti nešto iznad 4000 bodova (to je prosječna prognoza), odnosno pet odsto više od ovaj indeks ovog godišnjeg trenutka.
I pogled na Argentinu u kojoj vlada euforija nakon osvajanja naslova svjetskog prvaka u fudbalu, a dobro raspoloženje prelilo se i na tamošnja finansijska tržišta. I cijene dionica i obveznica rasle su u ponedjeljak i utorak, a analitičari rast pripisuju uspjesima argentinske reprezentacije. Centralni dionički indeks (S&P MERVAL Index) u dva je dana porastao četiri odsto, a od početka godine vrijednost mu je više nego udvostručena, pa je berza u Buenos Ajresu među najprofitabilnijima u svijetu ove godine. godine, ali šta kad je godišnja inflacija veća od 90%.
Inače, istraživanje Univerziteta Surrey u Engleskoj pokazalo je da pobjeda na Svjetskom prvenstvu potiče privredni rast u zemlji pobjednici za najmanje 0,25 procentnih bodova tokom dva uzastopna kvartala. Neka još neko kaže da je fudbal sporedna stvar (iako najvažnija), piše SEEbiz.