Udruženja za zdravo življenje POST i za prevenciju prekomjerne težine u Hrvatskoj izradila su Prijedlog zakona o zaštiti djece od gojaznosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda, kojim se predlaže uvođenje upozoravajućih oznaka na hrani, kao i ograničavanje marketinga nezdravih proizvoda usmjerenog prema djeci.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 36,1 odsto osmogodišnje djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost, zbog čega je Hrvatska među evropskim zemljama s najvećim udjelom dječje gojaznosti.
Upozorenja na ambalaži
Doktor porodične medicine i jedan od autora prijedloga Dražen Gorjanski upozorio je da dječja gojaznost povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, visokog krvnog pritiska, poremećaja metabolizma masti i masne bolesti jetre, ali i da značajno utiče na psihičko zdravlje, samopouzdanje i društvene odnose djece.
Prijedlogom zakona predviđa se uvođenje jednostavnih upozoravajućih oznaka na prednjoj strani ambalaže kojima bi potrošači bili upozoreni na visok sadržaj šećera, soli ili zasićenih masti u proizvodu.
Osim toga, predlaže se obaveza obezbjeđivanja zdravijih prehrambenih izbora, dostupnost pitke vode na mjestima gdje se konzumira hrana, kao i edukacija trudnica i djece o marketinškim tehnikama prehrambene industrije.
"Zakon ne zabranjuje nijedan prehrambeni proizvod niti građanima oduzima slobodu izbora. Cilj je omogućiti bolje informisanje potrošača", rekao je Gorjanski.
Predloženim pravilima ograničio bi se i marketing nezdrave hrane koji koristi dječje likove, crtane junake, igračke, igre, influensere popularne među djecom i druge sadržaje namijenjene najmlađima.
Pravila bi se odnosila i na društvene mreže poput TikToka i Instagrama, ali samo u dijelu koji se odnosi na promociju prehrambenih proizvoda djeci.
Promjene u školama
Gorjanski je odbacio tvrdnje da zakon uvodi novi porez na nezdravu hranu. Kako je objasnio, prijedlog samo ostavlja mogućnost da Vlada u budućnosti razmotri fiskalne mjere ukoliko za to budu postojali stručni razlozi i odgovarajuće procjene.
Škole bi postepeno trebalo da usklade svoju prehrambenu ponudu sa propisanim standardima, što znači da proizvodi s nepovoljnim nutritivnim sastavom ne bi bili dio redovne školske ishrane.
"Djeca neće ostati bez užine. Cilj je da ponuda bude nutritivno kvalitetnija, a ne siromašnija", istakao je Gorjanski.
Kriterijumi nutritivnog kvaliteta zasnivali bi se na međunarodno priznatim modelima, prije svega modelu Svjetske zdravstvene organizacije za evropsku regiju. Pravila bi se jednako primjenjivala na domaće i uvozne proizvode, uključujući i tradicionalne proizvode ukoliko imaju nepovoljan nutritivni sastav.
Zaštita djece od reklama
Poseban dio prijedloga odnosi se na zaštitu djece od reklama koje promovišu mršavljenje i nerealne ideale tjelesnog izgleda.
Sprovođenje zakona nadzirala bi nadležna inspekcijska tijela, dok bi proizvođači i uvoznici morali svoje proizvode označavati u skladu sa propisanim pravilima.
Gorjanski je naglasio da nijedan zakon sam po sebi ne može riješiti problem dječje gojaznosti, ali da međunarodna istraživanja pokazuju kako kombinacija upozoravajućih oznaka, ograničavanja marketinga i poboljšanja prehrambenog okruženja može imati pozitivan efekat.
Prijedlog zakona izradila su Udruženje za zdravo življenje POST i Udruženje za prevenciju prekomjerne težine. Građani, ljekari, roditelji i predstavnici prehrambene industrije svoje komentare mogu dostaviti do 15. septembra, prije nego što prijedlog bude upućen u saborsku proceduru, prenosi Bljesak.info.