BERLIN - Vlada Njemačke, uprkos visokim cijenama benzina, ne želi da naftu iz strateških rezervi pusti u potrošnju, kao što su najavile SAD i Francuska.
"Rezevre nafte ni u kojem slučaju nisu instrument za stabilizaciju cijena", saopštio je ministar privrede Filip Rezler.
Ministar je dodao da nacionalne rezerve nafte mogu da budu puštene u potrošnju "samo u slučaju istinske, fizičke nestašice" i ukazao da ništa drugo ne dopuštaju ni njemački zakoni.
Francuska kojoj, kao i Americi, ove godine predstoje predsjednički izbori, reagovala je pozitivno na najavu SAD da se zajedno sa Velikom Britanijom priprema da dio rezervi nafte stavi na tržište.
Predstavnici njemačke vlade, uprkos ponovljnim pitanjima medija, nije željela da saopšti ni da li je iz Vašingtona Berlinu stigao prijedlog da u promet pusti dio nacionalnih rezervi nafte.
Cijene goriva u Njemačkoj su dostigle istorijski najviši nivo proteklih dana: litar benzina košta 1,70, a litar dizela 1,50 evra.
Njemačka vlada uvjerena je da će cijene opasti ukoliko konkurencija u trgovini gorivom bude veća.
U tom smislu su donijete mjere koje olakšavaju poslovanje manjih, nezavisnih benzinskih pumpi, a zabranjeno je da naftni koncerni sopstvenim pumpama isporučuju gorivo po nižim cijenama nego drugima.
Njemačka je od ustanovljavanja nacionalnih rezervi poslije naftne krize 1970-ih godina tri puta koristila te zalihe - posljednji put prošle godine kada je zbog krize u Libiji bilo otežano snabdijevanje.
Prije toga su nacionalne rezerve nafte korišćene 1990. u vrijeme iračkog napada na Kuvajt, kao i 2005. kada je uragan "Katrina" omeo eksploataciju nafte u Meksičkom zalivu.
Kako mediji podsjećaju, oba puta je u Njemačkoj, slično kao i sada u Francuskoj i SAD, u toku bila predizborna kampanja.
U Njemačkoj je 70 odsto svih benzinskih pumpi u rukama kompanija Aral, Šel, Džet, Eso i Total.
Stručnjaci predviđaju da će naredne sedmice, neposredno pred Uskrs, benzin poskupjeti još za oko četiri centa po litru i ocjenjuju da su male šanse da će kasnije doći do pojeftinjenja.