BERLIN - Strane banke na njemačkom tržištu nude sve veće kamate na štednju, i to znatno veće od njemačkih banaka, a konsultantske kuće to objašnjavaju činjenicom da su banke na to prinuđene usljed manje stope rasta i zarade.
Prema istraživanju konsultantske kompanije Roland Berger, "finansijska kriza je izazvala promjene kada je riječ o konkurenciji među bankama", prenio je Dojče vele.
Suočene sa padom stopa rasta i zarada, banke su morale su smisle novu strategiju. Pri tome, važnu ulogu ima sporazum Bazel III, koji propisuje veći vlastiti kapital banaka kako bi se garantovala stabilnost na finansijskom tržištu.
Strane banke se ni tokom finansijske krize nisu povlačile sa njemačkog tržišta. Snažan privredni rast koji je uslijedio u Njemačkoj poslije krize samo je pojačao njihov angažman, a posljednjih mjeseci pojavljuju se i arapske banke.
Prema podacima koje je objavio "Dojče vele", Bank of Scotland je u julu ponudila godišnju kamatu od 2,5 odsto na štednju.
Španska banka Santander garantuje čak više od četiri odsto na štednju oročenu na tri godine, dok estonska Bigbank nastoji da privuče njemačke štediše nudeći im kamatu veću od pet odsto.
U poređenju sa ovim, kamate koje nude njemačke banke prilično su skromne.
Martin Faust sa frankfurtskog fakulteta za finansije smatra da je za strane banke njemačko tržište vrlo zanimljivo.
Njemačka je najveća članica Evropske unije, ima 80 miliona stanovnika, objašnjava Faust i naglašava da "njemački građani imaju više od hiljadu milijardi evra na računima u bankama ili štednim knjižicama", te je "razumljivo da su strane banke zainteresovane za ovo tržište".
Pri tome, strana banka koja ima sjedište u Njemačkoj podliježe i njemačkim zakonima o zaštiti štediša. Cilj je da se osigura uloženi novac, a u Evropskoj uniji garantuje se za uloge do 100.000 evra.
U slučaju stranih banaka koje nemaju sjedište ili filijalu u Njemačkoj važe zakoni matične zemlje.