Tržište

Pratite nas na Google news

Piletina jeftinija do 25 odsto, ali nema ko da je kupi

Piletina jeftinija do 25 odsto, ali nema ko da je kupi
Foto: Ilustracija | Piletina jeftinija do 25 odsto, ali nema ko da je kupi
Dragan Sladojević

BANJALUKA - Iako je piletina na našem tržištu pojeftinila do 25 odsto, nema ko da je kupuje, jer je izostao masovniji dolazak ljudi iz dijaspore, a kupovna moć lokalnog stanovništva je smanjena, tako da su zalihe, kako mesa, tako i konzumnih jaja, krcate.

Upozorili su na to domaći živinari, koji ističu da je na potezu država, koja bi, smatraju, trebalo privremeno da obustavi uvoz proizvoda kojih imamo na pretek.

"Zbog poznatih problema izazvanih pandemijom virusa korona, došlo je do stvaranja velikih zaliha gotovih proizvoda, prije svega pilećeg mesa i konzumnih jaja", rekao je Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS.

Na ovakvo stanje, po njegovim riječima, uticalo je više faktora - od rijetkih dolazaka naših ljudi iz inostranstva, preko pada likvidnosti ovdašnjeg stanovništa, privremenog zatvaranja hotela i restorana, do neodržavanja svadbi i ostalih većih okupljanja.

"Sve je to uticalo na znatno smanjenje potrošnje, a time i na veliko povećanje zaliha. To opterećuje proizvođače i imamo za posljedicu ozbiljan pad maloprodajnih cijena zbog nedostatka potražnje, a na drugoj strani proizvođači se suočavaju s ozbiljnim rastom cijena sirovina za našu proizvodnju, tako da se stanje u živinarstvu jako zakomplikovalo, rekao bih da je vrlo teško ili preteško", istakao je Miličić.

Prema njegovim riječima, po informacijama koje je dobio od članica Zajednice živinara RS, pilećem mesu je cijena pala i do 25 odsto, zbog čega su živinari bilježili ozbilnje gubitke u proteklim mjesecima.

"Imamo i enormne situacije da se pileći batak prodaje ispod jednog evra u maloprodaji, što je nezapamćeno niska cijena", kaže Miličić za "Nezavisne novine".

Jedna od mjera bila bi, kako navodi, sezonska zabrana uvoza iz članica CEFTA i drugih zemalja, jer, kako je dodao, na tržištu RS i BiH nije evidentna pojava samo viška pilećeg mesa, već i svinjskog i junećeg mesa.

I Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, ističe da su u sličnom problemu već godinama primarni proizvođači svinjskog mesa.

"Pileće meso je i kvalitetom i cijenom konkurentno na domaćem tržištu i sve do ove krize išlo je dosta dobro i u izvoz i prodavalo se na domaćem tržištu", kazao je Vasić za "Nezavisne novine".

Dodaje da, ako bi se išlo na uvođenje mjera, one treba da obuhvate sve grane primarne proizvodnje, ali da se odnosi na proizvode koji se uvoze kao svježi.

"Dakle, svježe rashlađeno svinjsko, goveđe i pileće meso", rekao je Vasić.

U tom slučaju, kako dodaje, domaći primarni proizvođači bi prodavali svježe pileće, svinjsko i goveđe meso, a prerađivači bi mogli da uvezu zamrznuto i da budu konkurenti uvoznicima gotovih proizvoda.

Dodaje da je to izvodivo jer u svakom sporazumu, koji smo potpisali i sa CEFTA i sa EU, postoji klauzula koja kaže da ukoliko je ugrožena domaća industrija na određeno vrijeme mogu se uvesti prelevmani na određene vrste proizvoda, ili pak privremena zabrana uvoza.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske, rekao je da se procjenjuje da u RS trenutno ima viška između 6.000 i 8.000 grla prerasle junadi, te 5.000 do 6.000 tovnih svinja i da problem za poljoprivrednike predstavlja njihov otkup u uslovima epidemije virusa korona.

Marinković je rekao da se uvoz mesa i mesnih prerađevina od junetine i svinjetine nesmetano odvija, dok je potrošnja bitno smanjena, tako da ponovo, po ko zna koji put, postoje tržišni viškovi.

"Apelovali smo u nekoliko navrata posljednjih mjesec dana na nadležno Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, slali smo upite za hitan prijem, čak smo se obraćali članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, tražili prijem, da bismo prevazišli ovaj problem", rekao je Marinković.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije