Investitori iz čitavog svijeta su počeli aktivno da ulažu u kineski dug. "Wall Street Journal" navodi da udio stranog kapitala u kineskim državnim obaveznicama raste najbržim tempom od 2018. godine i već je premašio rekordnih 4,3 triliona.
Uprkos teškoj epidemiološkoj situaciji i sve većim protivrječnostima sa glavnim trgovinskim partnerom Kine, Sjedinjenim Državama, sve veći broj stranih investitora preferira kineski državni dug kao najpouzdaniji način ulaganja.
Kinesko tržište državnog duga jedno je od najvećih na svijetu. Udio stranih investitora i dalje nije velik: nešto više od 4 odsto. Ali tempo kojim strani investitori grade svoj portfelj kineskih državnih obaveznica je impresivan. Dok su u martu ove godine stranci držali ove obaveznice za 2,26 triliona juana, sada su već na 4,3 triliona.
Nizak ukupni udio stranih vlasnika kineskih državnih obaveznica posljedica je činjenice da je bilo teško ući na kinesko tržište sve do sredine 2017. godine: tada je pokrenut program "Bond konkekt", koji omogućava stranim investitorima da ulažu na tržište obaveznica kontinentalne Kine putem tržišta Hongkonga. To što nije bilo potrebe za otvaranjem zasebnog trgovinskog računa u kontinentalnoj Kini uveliko je pojednostavilo proces ulaganja.
Pasivnim investitorima koji više vole da ulažu u indekse, pristup kineskom tržištu zapravo je postao lakši prošle godine, kada su državne obaveznice, kao i hartije od vrijednosti nekih kineskih državnih banaka, uključene u agregatni indeks "Blumberg Berklis".
Godinu dana kasnije kineske obaveznice su uključene i u indeks "JP Morgan". Svi ovi koraci su doveli do toga da je udio stranih vlasnika kineskog državnog duga u juanima, počeo da raste dvostruko bržim tempom.
Ali rast se naročito ubrzao u vrijeme kada je kinesku ekonomiju pogodila epidemija virusa korona. Na prvi pogled, ovo može izgledati nelogično: zašto pozajmljivati novac nekome čija se finansijska situacija pogoršava? Budući da je epidemija zahvatila ne samo Kinu, već skoro sve zemlje svijeta, kriza se širi po čitavoj svjetskoj ekonomiji i investitori počinju da upoređuju: koja zemlja se bolje nosi sa situacijom i nudi najpovoljnije uslove za investiranje. Dok su SAD, Evropska unija, Japan i niz drugih razvijenih zemalja odjednom iskoristile svu svoju "ekonomsku municiju", spuštajući kamatne stope do nule ili čak negativne vrijednosti, Kina se i dalje drži umjerene monetarne politike i pokušava da stimuliše ekonomiju fiskalnim mjerama.
Kao rezultat toga, desetogodišnje kineske državne obaveznice sada nude prinos od 3,118 odsto, dok prinos na američke obaveznice sada iznosi samo 0,597 odsto, na japanske 0,023 odsto, na njemačke -0,515 odsto. Istovremeno, investitori vide kako se kineska ekonomija uspješno nosi sa posljedicama epidemije. To jača njihovo povjerenje u pouzdanost kineskih hartija od vrijednosti, rekao je za "Sputnjik" rukovodilac Centra za svjetske finansije Instituta za svjetsku ekonomiju i finansije na Akademiji društvenih nauka Kine Liu Dungmin.
"Mislim da je glavni razlog što se Kina dobro nosi sa posljedicama epidemije. Trenutno se ekonomska moć Kine povećava. Stoga određeni finansijski proizvodi postaju stabilniji. Istovremeno, vidimo da je prinos po kineskim državnim obaveznicama značajno veći nego na sličnim hartijama od vrijednosti u zapadnim zemljama, koje su, s jedne strane, snažnije pogođene epidemijom. Sa druge strane, ekonomije ovih zemalja su se razvijale duži niz godina znatno sporije od Kine. Kao rezultata toga, vidimo jako niske, nulte, pa čak i negativne kamatne stope. Stoga kineski dug postaje sve privlačniji za ulaganje", kaže on.
Rast BDP-a Kine u drugom kvartalu
Prema ekonomskoj statistici koju je Kina objavila za drugi kvartal, BDP je porastao za 3,2 odsto, što je značajan skok u odnosu na pad od 6,8 odsto u prvom kvartalu. Ulaganja u osnovna sredstva tokom šest mjeseci pala su za 3,1 odsto, dok je u prvih pet mjeseci ovaj pokazatelj bio dvostruko lošiji: minus 6,3 odsto.
Istovremeno, ulaganja u visoko-tehnološke industrije su, naprotiv, porasla za 6,3 odsto. Prema mišljenju stručnjaka Lija Dungminga, kineskim vlastima je takođe korisno da imaju više stranaca koji drže kineski javni dug, jer to povećava efektivnost upravljanja.
"Mislim da, osim državnog duga, još možemo da ponudimo investitorima iz inostranstva obaveznice lokalnih uprava. I pozdravljamo kupovinu državnih obaveznica od strane stranih investitora na međubankarskom tržištu, tako da kineski dug države i lokalne samouprave postaju sve sigurnije aktive u očima međunarodnih investitora. Za nas je, bez sumnje, vrlo korisno da se poveća udio stranih investitora među vlasnicima kineskih obaveznica. Jer, sa jedne strane, to igra pozitivnu ulogu u internacionalizaciji juana, a sa druge strane pokazuje kvalitet upravljanja. Ako možemo povećati udio stranih investitora među vlasnicima naših dužničkih hartija od vrijednosti, tada pomažemo vlastima da poboljšaju upravljanje dugom. Tek kada naučimo dobro da upravljamo dugom, tada će potražnja za tim proizvodima porasti — državni dug i dug lokalnih vlasti od strane investitora iz inostranstva", kaže Dungming.
Obaveznice lokalnih uprava sada igraju važnu ulogu u oporavku ekonomije od posljedica krize. U prvih pet mjeseci 2020. godine lokalne vlasti su izdale 3,2 triliona juana obaveznica. Novac bi trebalo da ode na izgradnju "nove infrastrukture": 5G mreža, centara za podatke, pametnih fabrika i tako dalje. Prema ukupnoj godišnjoj kvoti koju je odobrila centralna vlada, ove bi godine moglo biti izdato 4,73 triliona juana takvih hartija od vrijednosti.