DOBOJ - Prema međunarodnim pravilima, privatni detektivi moraju da ispunjavaju 4 osnovna standarda da bi radili taj posao: starost, obrazovanje, nekažnjavanje i zdravstvenu sposobnost.
EU tretira detektivski posao kao uslužnu djelatnost koja u duhu tržišne utakmice mora biti liberalizovana, ističe za Srnu Janko Trivunović, predsjednik Detektivske komore Slovenije i član Međunarodne asocijacije privatnih detektiva /IKD/.
On je tokom predavanja "Detektivska djelatnost u EU - stanje i perspektive" u Doboju predstavio detektivsku djelatnost u zemljama Unije, ukazao na trenutno stanje, perspektive i dileme u Sloveniji i naveo prednosti i mogućnosti nadgradnje zakona za obavljanje detektivske djelatnosti u Republici Srpskoj.
Evropska direktiva 2006/123 o uslugama na unutrašnjem tržištu centralna je tačka koju sve države članice EU moraju da realizuju u svoje zakonodavstvo.
"Moraju biti uklonjeni različiti propisi kojima se u pojedinim državama reguliše tržište, s ciljem jedinstvenog regulisanja pružanja usluga na cijeloj teritoriji Unije", naveo je Trivunović.
U Sloveniji je prvi zakon o detektivskoj djelatnosti donesen 1994. godine i imao je četiri izmjene i dopune u nastojanju da se utvrdi šta detektiv smije, a šta ne.
Danas u Sloveniji svako ministarstvo može da angažuje detektiva po pitanjima iz radnih odnosa i nadzora zaposlenih. Isti problemi očekuju i implementaciju zakona u Republici Srpskoj i pravi izazove tek predstoje.
U Srpskoj je prvi Zakon o agencijama za obezbjeđenje lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti donesen 2002. godine. On je, uz smjernice IKD-a, pretrpio dopunu i u poboljšanoj verziji donijet je novi zakon 2011. godine.
Trivunović je kao nedostatak zakona naveo nepostojanje odredbe o zaštiti detektiva od odgovornosti, a odredbu prema kojoj poslovni prostor mora da ima minimum 25 kvadrata ocijenio kao razlog što detektivska profesija u proteklih devet godina nije doživjela afirmaciju.
Kao spornu i nedovoljno jasnu on navodi odredbu koja se po preporukama IKD-a odnosi na nekažnjivost - da se ovlaštenje za obavljanje detektivskih poslova može dati licu koje svojim dosadašnjim načinom života, ponašanjem ili delatnošću ukazuje da će savjesno i odgovorno obavljati detektivske poslove.
"Ono što je pozitivno, a nije primjenjeno u slovenačkom zakonu, jeste odredba po kojoj se detektivski poslovi obavljaju kao samostalna djelatnost, što onemogućuje da svako može svašta da registruje", upozorava Trivunović.
On napominje da je u Republici Srpskoj do sada registrovano nekoliko agencija koje bez udruživanja neće ostvariti dobru komunikaciju sa državnim organima.
U Federaciji BiH za sada nema zakona o detektivskoj djelatnosti, ali je u pripremnoj fazi.