MILANO - Svjetski rod žitarica bi u 2011. trebalo da dostigne rekord, zahvaljujući većoj sjetvi, ali će zabrinutost oko neodgovarajućeg nivoa zaliha održavati nestabilnost i visok nivo cijena i tokom 2012, prognozirala je Agencija UN za hranu i poljoprivredu (FAO).
U najnovijem izvestaju o perspektivama tržišta hrane, FAO predviđa da će se globalni rod žitarica u ovoj godini povećati za 3,5 odsto - na 2,315 milijardi tona, poslije pada za jedan odsto u prošloj godini, prenosi Rojters.
Mada su izgledi ohrabrujući u Rusiji, Ukrajini i još nekim zemljama koje su značajni proizvođači, suviše malo ili premnogo padavina bi moglo da umanji prinose kukuruza i pšenice u EU i sjevernoameričkim zemljama.
FAO očekuje globalni rod pšenice od 674 miliona tona, što je porast od 3,2 odsto, ali predviđa opadanje svjetskih zaliha hljebnog žita za 2,6 odsto na kraju predstojeće sezone (jul 2011. - jun 2012.) - na 183 miliona tona.
Ukupne svjetske zalihe žitarica na kraju naredne sezone bi, prema najnovijoj prognozi, trebalo da bilježe minimalan rast od 0,8 odsto - na 494 miliona tona, ali bi to još bilo znatno ispod zaključnih zaliha od 534 miliona tona, registrovanih na kraju sezone 2009/10.
Ruska odluka da ukine zabranu izvoza žitarica od jula bi mogla da doprinese izvjesnom opadanju tih cijena u svijetu, ali one će svakako ostati hirovite zbog neizvjesnosti oko žetve u SAD i vodećim zemljama proizvođačima u EU, previđa FAO.
Procjenjuje se da bi ruski izvoz pšenice iz ovogodišnjeg roda mogao da dostigne 13 miliona tona. Očekuje se i ubrzavanje izvoza hljebnog žita i iz Ukrajine, ali to neće riješiti sve probleme svjetskog tržišta žitarica, upozorio je analitičar FAO za sektor žitarica Abdolreza Abasijan.
Početkom maja na svjetskom tržištu je zabilježena najveća rasprodaja žitarica još od 2008, ali čak i u tim uslovima su brige oko nepovoljnih vremenskih prilika u nekim zemljama značajnim proizvođačima pružile izvjesnu podršku cijenama žita.
FAO predviđa da će se globalna cijena uvoza hrane u ovoj godini povećati za 21 odsto - na rekordnih 1,29 biliona dolara, čime bi najteže bile pogođene najsiromasnije zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike.