BEOGRAD- Embargo Prištine na srpsku robu zaustavio je danas na administrativnom prelazu Merdare desetine kamiona.
Odluka kosovske vlade počela je da se primjenjuje sinoć i carinicima je naređeno da ne propuštaju kamione koji dolaze iz Srbije na Kosovo, a na punktu Merdare kod Podujeva je stvorena gužva i dvadesetak kamiona blokirano je na putu ka Kosovu.
Beograd je potez Prištine označio kao antievropski akt koji krši CEFTA sporazum, iz Brisela poručuju da "još proučavaju" odluku, ali da neće podržati nikakve unilateralne poteze, a iz Prištine - da je riječ o činu koji je „iznuđen“ neuspjehom šeste runde pregovora, o slobodnoj trgovini.
Vlada Srbije ocijenila je da se radi o jednostranom aktu sprečavanja protoka robe kojim se grubo krši CEFTA sporazum i onemogućava normalno snabdijevanje stanovnistva južne srpske pokrajine.
Na današnjoj sjednici, Vlada je odlučila da upozori Ujedinjene nacije i Evropsku uniju na moguće posljedice ovakve odluke i pokrene proces rješavanja problema pred Evropskom komisijom, koja je osnivač CEFTA.
CEFTA sporazum je sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Moldavije i UNMIK-a, u ime Kosova.
"Vlada Srbije je ocenila da privremena vlada u Prištini ima za cilj da dezavuiše smisao dijaloga o Kosovu, izazazove nesigurnost srpskog stanovništva i spreči pokušaj demokratskog rešavanja problema u južnoj pokrajini", izjavio je šef vladine kancelarije za saradnju sa medijima Milivoje Mihajlović.
Po riječima predsjednika Srbije Borisa Tadića, odluka administracije u Prištini je „nemoralna, apsurdna i protivna osnovnim evropskim vrednostima“, ali Beograd neće uzvratiti bilo kakvom kontramjerom. On je primijetio da Priština ovakav jednostrani akt nije mogla da donese bez "neke vrste međunarodnog sponzorstva".
Tadić je, kako je rekao, u srijedu razgovarao sa šeficom evropske diplomatije Ketrin Ešton i dobio uvjeravanja da institucije Evropske unije neće podržati odluku Prištine: "Pažljivo pratimo kakva će biti reakcija Evropske unije i SAD. Da je Srbija ovako nesto uradila, odmah bi bila optužena od međunarodne zajednice."
EU se zvanično oglasila tek popodne, poručujući da je bolje pružiti šansu dijalogu Beograda i Prištine umjesto uvoditi zabranu na uvoz robe iz Srbije, jer vjeruje da se jednostranim potezima bilo koje strane problemi ne mogu riješiti.
"Proučavamo odluku kosovske vlade. EU i dalje vjeruje da se unilateralnim potezima bilo koje od strana problemi ne mogu riješiti. Bolje je pružiti šansu dijalogu Beograda i Prištine početkom septembra (ili prije) umjesto uvoditi zabranu", rekla je portparol visoke predstavnice EU Maja Kocijančić.
Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić očekuje da će problem brzo biti riješen "u saradnji sa partnerima iz EU".
Đelić je rekao da je "sada jasno ko pravi štetu" i podsjetio da je prištinska strana pokušala da izdejstvuje promjenu carinskog pečata, kao i da je pečat koji je predložen bio neprihvatljiv za Srbiju jer se "kosi sa našim ustavom i našom državnom politikom".
S obzirom da je CEFTA projekat EU, Privredna komora Srbije očekuje da mjeru privremenih institucija samouprave u Prištini osude institucije EU, CEFTA Komitet i sve potpisnice CEFTA sporazuma.
PKS podsjeća da je na najave o uvođenju te necarinske barijere, 26. maja uputila pismo visokoj predstavnici EU za spoljne poslove i bezbjednost Ketrin Ešton, šefu Delegacije EU u Beogradu Vensanu Dežeru, direktorki CEFTA Sekretarijata Renati Vitez, premijeru Srbije, resornim ministarstvima i drugim relevantnim institucijama. U odgovoru Vensana Dežera navedeno je da je Evropska komisija obeshrabrivala uvođenje Predsjednik Privredne komore Kosova Safet Grdžaliu tvrdi da je odluka kosovske vlade o embargu na robu iz Srbije iznuđena zbog neuspjeha šeste runde dijaloga Prištine i Beograda gdje je na dnevnom redu bila i slobodna trgovina. “Odluku kosovske vlade treba gledati kao čin, koji je iznuđen. Srbija je u tom slučaju najveći gubitnik”, kazao je Grdžaliu.
Predsjednik PKK kaže da je evidencijom utvrđeno da je uvoz robe iz Srbije na Kosovo kroz legalne tokove bio godišnje 243 miliona evra, tvrdeći da je u tokovima na crno bio sličan iznos uvezene robe na Kosovo. “Ako se uzme kalkulacija od 1999. godine pa na ovamo, Srbija je prodajući svoju robu na Kosovu zaradila sedam milijardi evra”, naveo je Grdžaliu.
Prema podacima PKS, za prvih šest mjeseci ove godine iz ostalih dijelova Srbije je otpremljeno robe na Kosovo i Metohiju u vrijednosti od 202,8 miliona dolara, što je povećanje od 15 odsto u odnosu na isti period 2010.
Tokom 2010. registrovani promet robe iz ostalih dijelova Srbije u južnu pokrajinu vrijedio je od oko 400 miliona dolara i veći je u odnosu na isti period 2009. za 16,83 odsto.
Isporuke iz Srbije su iznosile 391,2 miliona dolara i veće su za 16,39 odsto, a nabavke sa Kosmetom iznosile su 4,03 miliona i veće su za 85,71 odsto.
U razmjeni je ostvaren suficit od 387,17 miliona dolara.
Najznačajnije robe u isporukama na KiM u 2010. bile su elektična energija, sjemenska, šećer, crijepovi, prehrambeni proizvodi, dizel goriva, sirova nafta, hartija, premazani impregnisani karton, lijekovi, teška ulja, tečni butan, keramički blokovi, električni provodnici, ostali bazni proizvodi i preparati za ručno pranje rublja i posuđa.
U prvom tromjesečju ove godine na KIM su najviše isporučivana teška ulja, električna energija, tečni butan, sjemenska pšenica, obična pšenica, prehrambeni proizvodi, dizel goriva, preparati za ručno pranje rublja i posuđa, šećer, kukuruz, brašno, crijepovi, sirova nafta, mašine i koncentrati bjelančevina.