LJUBLJANA - Najveći dio slovenske javnosti i dalje je protiv prodaje Merkatora hrvatskom koncernu Agrokor, iako su otpori manji nego nego ranije, pokazuju rezultati ankete koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".
Na pitanje podržavaju li prodaju Merkatora Agrokoru negativno je odgovorilo 72 posto ispitanika, potvrdno 21 posto, a 7 posto nije dalo odgovor. Anketa je provedena početkom prošle nedjelje na reprezentativnom uzorku od 404 ispitanika.
Vodeći slovenski list podsjeća da je više njihovih ispitivanja iz prethodnih godina, kad je u postupcima prodaje Merkatora hrvatski koncern takođe isticao svoje ponude, protivljenje slovenske javnosti mogućnosti da najveći slovenski trgovački lanac bude preuzet od njegova regionalnog konkurenta bila izrazita.
Anketa "Dela" iz januara 2011. godine pokazuje da je tada protiv prodaje većinskog paketa dionica Merkatora koncernu Agrokor bilo 80 posto ispitanika, a politički otpori takođe vrlo prisutni, pa je vlasnik koncerna Ivica Todorić nešto kasnije povukao svoju ponudu koja je tada iznosila 231 evro za dionicu.
Agrokor je u petak nakon višemjesečnih pregovora potpisao Ugovor o kupoprodaji 53,12 posto dionica Poslovnoga sistema Mercator d.d. s vlasničkim konzorcijem od 12 prodavatelja, a riječ je o slovenskim bankama, fondovima i grupi Pivovarna Laško (PL).
Prema ugovoru, Agrokor će za dionicu Mercatora platiti 120 evra, što čini 240 miliona evra za 53,12 posto dionica Merkatora odnosno 452 miliona evra za 100-tni udio u kompaniji.
Dovršenje transakcije podliježe mjerodavnim regulatornim odobrenjima, uspješnom restrukturisanju Merkatorovog duga i drugim ugovorenim uslovima, a očekuje se da bi transakcija mogla biti dovršena u ovoj godini.
Slovenski mediji zadnjih su dana osim na pozitivne sinergijske učinke nastajanja najveće maloprodajne kompanije u središnjoj i istočnoj Evropi, sa 60.000 zaposlenih i godišnjim prihodima od 7 milijardi evra, upozorili i na svojevrsnu psihološku stranu operacije zbog značenja Merkatora u svijesti prosječnog Slovenca.
Dugogodišnjim rastom i širenjem svoje mreže u regiji Merkator je na određeni način postao uspješnim simbolom poslovnih rezultata cijele države koja je tek zadnjih godina dospjela u ekonomske teškoće.
Dugogodišnji direktor Merkatora Zoran Janković nije ovih dana želio komentarisati dogovor većinskih vlasnika s Agrokorom, ali je ponovio da je dugo vremena vjerovao da će Merkator preuzeti Agrokor, a na obrnuto, a makroekonimist Jože Mencinger da je "žalostan" što će Merkator otići u ruke regionalnog konkurenta.
Nekadašnji direktor Merkatora Miran Goslar izjavio je u subotu za Slovenski radio da iz rasprava o prodaji Merkatora treba isključiti emocije, no one su ovih dana u javnosti i medijima prilično prisutne, pa se postavlja i pitanje odgovornosti onih koji su onemogućili pregovore u kojima je Agrokor krajem 2011. i početkom 2012. za dionicu Mercatora vlasnicima nudio 221 evro po dionicu, znatno više od sada dogovorenih 120 evra.
Pri tome se "krivci" traže u bivšim upravama Merkatora koje su se zadnjih godina rezolutno protivile prodaji uprkos interesu vlasnika, u doktrini tzv. nacionalnog interesa koji je zagovarao jaku povezanost državnih banaka i velikih firmi i protivio se stranom kapitalu.
Najviše odgovora traži se od političara čija je riječ makar neformalna odlučivala o smjeru kojim će se Merkator razvijati.
Ekonomist Jože P. Damijan, nekadašnji ministar razvoja u prvoj Janšinoj vladi, u nedjelju je izjavio da je od 2005. godine bilo jasno da će Merkator prije ili kasnije morati biti prodan stranom strateškom kupcu, te da se to sada, u devetom pokušaju prodaje većinskog paketa dionica Merkatora, konačno i dogodilo.
U svom među ekonomistima vrlo čitanom blogu Damijan navodi da je vlasničku strukturu Merkatora 2005. godine destabilizovala tadašnja vlada Janeza Janše, prodavši "ispod stola" dionice dvaju državnih fondova u Merkatoru kasnije posrnulim financijskim holdinzima koje su vodili tadašnji direktori Istrabenza i Pivovarne Laško (PL) Igor Bavčar i Boško Šrot, te da se je radilo o političkoj pogodbi koja je vodila u novo zaduživanje tih vlasnika kod banaka, čime su opteretili Merkator zbog čega se njegovu vlasničku strukturu više nije moglo kontrolisati.
"Bavčar i Šrot su sve svoje aktivnosti preuzimanja Merkatora špekulativno finansirali kreditima banaka, te i njih onda povukli u provaliju", navodi Damijan.
Nakon što su njihovi holdinzi finansijski posrnuli, a Bavčar i Šrot kredite nisu mogli vraćati, banke su od njih bile prisiljene preuzeti Merkatorove dionice koje su se u njihovim bilansama predstavljale mrtvi kapital, pa je prodaja tih dionica, uprkos suprotnim nastojanjima i otporima u politici, bila samo pitanje vremena, tvrdi Damijan.
On kaže da bi vlasnici dionica koji su se sada odlučili za njihovu prodaju Agrokoru trebali pokrenuti pitanje kaznene odgovornosti za nastalu štetu što im je onemogućeno da dionice prodaju ranije kad su dobivali povoljnije ponude jer su u odnosu na Agrokorovu ponudu od prije godinu i po dana izgubili 380 milijuna evra, što je više od jedan posto slovenskog BDP-a, te da je krivce koji su onemogućavali prodaju sasvim lako identifikovati.