NOVI SAD - Najveći dio ovogodišnjeg roda kukuruza u Srbiji je kontaminiran i u sebi sadrži otrovne materije, izjavio je Marinko Ukropina, generalni direktor preduzeća za kontrolu kvaliteta "SGS Srbija".
Ukropina je za današnji "Magyar Szo" rekao da je u njihovim laboratorijama utvrđeno prisustvo aflatoksinima u kukuruzu, najkancerogenijeg poznatog jedinjenja koje se može naći u hrani za ljude i životinje.
Prema njegovim riječima, kontaminaciju kukuruza izazvala je suša, te da se na osnovu ispitanih uzoraka može zaključiti da je svega 32 odsto ovogodišnjeg roda bezbjedno za ljudsku upotrebu.
"Dosada sprovedena ispitivanja ukazuju na koncentracije aflatoksina koje su iznad dozvoljenih i pozivaju na hitnu reakciju nadležnih državnih službi i svih subjekata u lancu proizvodnje, skladištenja, prodaje i prerade kukuruza", rekao je Ukropina.
Prema njegovim riječima, na osnovu ispitanih 375 uzoraka u laboratoriji preduzeća "SGS Srbija", može se zaključiti da je svega 32 odsto kukuruza bezbjedno za ljudsku upotrebu, a rezultati ispitivanja provjeravani su i u drugim laboratorijama u njihovoj mreži.
"Podatak ima statističku težinu i reprezent je stanja celokupnog roda kukuruza po pitanju kontaminacije aflatoksinima i ukazuje da jednim odgovornim upravljanjem možemo da zaštitimo najosetljivije kategorije. Svakako, proritetan je monitoring svih uskladištenih količina", naveo je Ukropina.
Prema riječima direktora "SGS Srbija", dio kontaminiranog kukuruza koji ispunjava uslove kvaliteta za stočnu hranu može da se upotrijebi u smješama za stočnu hranu, a preostali dio može da se usmjeri na proizvodnju bioetanola ili skroba.
"Svi pokazatelji ukazuju da je do razvoja gljivica došlo na poljima i da je izostala pravovrema reakcija, koja je donekle mogla ublažiti problem. Iako je problem identifikovan u postžetvenom periodu, nije kasno da se preko ozbiljnog akcionog plana zaštiti zdravlje svih konzumenta kukuruza i proizvoda od kukuruza", rekao je Ukropina.
Direktor "SGS Srbija" dodao je da je ove godine problem sa aflatoksinima poprimio pandemijske razmjere i da je u manjoj ili većoj mjeri prisutan u svim zemljama koje se bave uzgajanjem kukuruza, poput Mađarske, Rumunije i Bugarske. Stepen kontaminacije je, ipak, mnogo povoljniji, zbog činjenice da su primijenile adekvatne mjere i u predžetvenom i u postžetvenom periodu.