Duže od jednog vijeka u bioskopima širom svijeta filmovi su bili prikazivani sa analognih projektora. Posjetioci su se često žalili na buku koja se u salama mogla čuti iz prostorija u kojima su projektori. Ipak, sve to polako odlazi u istoriju.
Posljednjih nekoliko godina veliki broj kino-sala zamijenilo je svoje projektore novim digitalnim, jer na tržištu uskoro neće biti 35-milimetarskih kopija. Za male bioskope to je problem, jer im se takva investicija ne isplati.
"Problematična je, zapravo, bila ventilacija, koja je garantovala da se projektor neće pregrijati. Problem je bio u tome što je hlađenje moralo biti uključeno sve vrijeme, jer ako projektor pređe temperaturu od 30 stepeni, on se automatski isključuje", objasnio je problem analognih projektora Kristijan Fisi, šef njemačkog "Cinemaxxa".
Ali, digitalni projektori zahtijevaju veće napajanje, a uz to su skuplji za održavanje. O tako detaljnom i skupom renoviranju bioskopi vjerovatno ne bi ni razmišljali da na njih pritisak ne vrše uticajni filmski distributeri, koji više ne žele da ulažu u analogne tehnologije, koje su preskupe i nepraktične.
Banjalučki multipleks "Palas" takođe je od aprila prošle godine prešao na digitalne projekcije.
"Na taj način posjetiocima je omogućeno da na pravi način dožive inovacije sedme umjetnosti. Publika filmove može da prati kroz oku prirodna bezbojna stakla, a sami projektori su digitalni, u visokoj definiciji, što gledaocima omogućava vrhunski užitak i nezaboravan osjećaj 'prisustva u velikom platnu'", naveli su u "Palasu".
Tokom naredne godine svuda u svijetu se očekuje obustavljanje distribucije filmova u analognom, 35-milimetarskom formatu, a u Njemačkoj su već svi bioskopi obaviješteni da imaju još godinu dana za obnovu svojih sala i opreme, u protivnom neće imati šta da prikazuju.
Iz navedenih razloga gotovo svi bioskopski kompleksi razmišljaju o promjeni poslovne strategije te smatraju da je prednost digitalizacije u programskoj fleksibilnosti.