Od pronalaska kinematografije filmovi su korišteni i u političke svrhe.
Prvi srpski igrani film "Karađorđe", snimljen 1911. godine, prikazuje vođu ustanka protiv osmanlijskih moćnika; 1904. godine cionista i pionir filma Jakov Ben-Dov snima dokumentarce u Palestini da bi ohrabrio doseljenike, američki vesterni išli su tragom mita last frontier, a Lenjin je smatrao da je filmska umjetnost najznačajnija među umjetnostima.
Vrlo brzo su političari shvatili manipulativne mogućnosti bioskopa i njegov kritički potencijal. Prva cenzura bila je uperena protiv slobodnijeg predstavljanja ljudskog tijela i scena nasilja, ali i onoga što je politički bilo nepoželjno.
Mnoga jugoslovenska filmska ostvarenje iz šezdesetih godina nisu ugledala svjetlost dana, jer su bila na listama zabrana komunističkog režima.
Između ostalog, tu je film "Ljubav i moda" Ljube Radivojevića, snimljen 1960, sa Bebom Lončar i Dušanom Bulajićem u glavnim ulogama.
Film "Ljubav i moda" predstavlja komunizam sa ljudskim likom, u kome jedrilice kruže nad Beogradom u izgradnji, prisutni su pastelne boje i kič šlageri, maloljetnica Beba Lončar postaje evropska diva seksualne revolucije u pokušaju, a prema urbanoj legendi, od definitivne zabrane spasila ga je Jovanka Broz, supruga tadašnjeg predsjednika SFJR Josipa Broza Tita.
Film "Trag kamenja", autora Branka Bajera, snimljen je 1966. godine.
U doba komunizma zabranjivani su i filmovi Marijana Vajde, koji je, praveći komedije, morao da emigrira u Njemačku, da bi završio snimajući za porno-industriju.
Cenzura u SFRJ
"Zajednički stan" (1960) sa Miodragom Petrovićem Čkaljom i Milutinom - Mićom Tatićem, nevina je i naivna komedija u vrijeme kada nije bilo smiješno da neko ima čak i... stan, a snimljen je prema scenariju komičara glumca Gute Dobrićanina.
Film "Izbiračica", sa Žižom Stojanović i Stevanom Salajićem, baziran je na romanu Koste Trifkovića, ali Vajdi to nije pomoglo, jer su neki mislili da se radi o još jednoj sitnoburžoaskoj provokaciji.
Vajdin film "Šeki snima, pazi se" (1962), sa Dragoslavom Šekularcem i Lolom Novaković u glavnim ulogama, apsolutno je isprovocirao cenzore. Šekularac je šezdesetih bio veća zvijezda od političke vrhuške i pokušaja žute štampe pod kontrolom državne bezbjednosti. Kasnije je, potpuno neočekivano, nastavio fudbalsku karijeru u "četničkom" fudbalskom klubu u Kanadi pod nazivom Beli orlovi.
Publika će moći da vidi i film "Bolje je umreti" (1960) Vojislava Nanovića, sa Pavlom Vuisićem i Milenom Dravić, koji prikazuje šlagere i kič na Jadranskom moru u revizionističkom usponu SFRJ. Nanović je, nakon egzorcizma povodom tog filma, napustio ružičasti socijalizam i bacio se u ralje Amerike.
U tom vremenu snimljen je i film "Zvižduk u osam" (1962) Save Mrmaka, s legendarnim Đorđem Marjanovićem i Jovankom Bjegojević i "Cipelice na asfaltu" (1956) Boška Vučinića, Zdravka Randića i Ljubomira Radičevića, sa Radmilom Anđelkovićem i Desom Berić.
Zabranjeni istočnonjemački filmovi
Cenzura je pogađala i filmove koji se nisu izričito bavili političkim temama. Tako je istočnonjemački film "Najljepša", u proizvodnji DEFA iz 1957. godine, snimljen u stilu idilično-sladunjavih priča iz prethodnih predratnih i ratnih vremena, pravljenih samo s namjerom da zabave, ostao nezavršen, samo zato što je u pozitivnom svjetlu prikazivao život klasnog neprijatelja kapitaliste i jer je saosjećao s njegovim junacima buržujima. Male priče iz svakodnevnog života, kao, na primer, 1965. snimljeni "Berlin iza ugla" čija su tema neprilagođeni mladi i 1980. završeni "Jadup i Bel", u kome jednog funkcionera sustiže prošlost, isto tako nestaju u bunkeru, kao i namjerno epsko konfliktni scenariji u kojima se, kao u "Traganju za suncem" ili "Tragu kamenja" neuljepšano govori o neumitnim lomovima socijalističkog društvenog poretka i to velikim dijelom s neskrivenom ironijom.
Ovaj filmski ciklus je dokaz da se cenzura okreće protiv filmova različitih žanrova i sadržaja. Češto postupci cenzure nisu jasni i vjerovatno su nekada bili upereni i protiv autora kod kojih se i danas ne može naslutiti kritički potencijal.
Zabrane u Kini
Cenzura filmova najprisutnija od svih komunističkih zemalja u Kini. Kineski cenzori nedavno su zabranili prikazivanje drugog dijela filma "Tomb Raider", u kome glavnu ulogu tumači Anđelina Džoli, a sve zbog toga što film, prema njihovom mišljenju, prikazuje Kinu u negativnom svjetlu. Oni kažu da se iz filma može zaključiti da u njihovoj zemlji ne postoji vlada i da je zemlja prepuna raznoraznih tajnih organizacija.
"Film ne razumije kinesku kulturu, niti bezbjednosnu situaciju, a osim toga, u ovoj zemlji ne postoje nikakva tajna udruženja", rekao je jedan kineski zvaničnik. Osim Kine (tačnije Hong Konga), film je sniman i u Grčkoj, Kazahstanu i istočnoj Africi, ali je Kina jedina zemlja u kojoj je zabranjeno ovo ostvarenje Anđeline Džoli. Ova vest je sa razlogom uzdrmala producente "Tomba Raidera" zato što je od tako ogromnog tržišta očekivan veliki prihod. O tome govori i podatak da je 2001. godine prvi dio "Tomba Raidera" zaradio samo u Kini 1,76 miliona dolara. Pored "Tomba Raidera", u Kini je zabranjen i film Vila Smita "Bad Boys 2" zbog prikazivanja Kube u negativnom svjetlu.
Filmovi u kojima glumi holivudski seks simbol Šeron Stoun više se ne prikazuju u kineskim bioskopima.
Lokalne vlasti uvele su zabranu na Šeron, pošto je izjavila da su zemljotresi, koji su potresli tu zemlju, "loša karma" zbog ugnjetavanja Tibetanaca.
"Kada vidim kako Kina postupa sa Tibetancima, pomislim kako niko ne bi trebalo tako da se ponaša prema drugome. Onda udari taj zemljotres i pomislim - nije li to loša karma? Kada ste loši prema drugima, i vama se dešavaju loše stvari", rekla je ona novinarima na Filmskom festivalu u Kanu.
Osnivač lanca "Cineplex" Si Juen ocijenio je kako su izjave glumice neprimjerene, ističući kako ne bi trebalo da iznosi lične stavove u slučajevima ovakvih strašnih prirodnih katastrofa.
Tokom 2006. godine film Anga Lija "Broukbek planina" zabranjen je za prikazivanje u bioskopima u Kini - zbog gej kauboja. U Kini je zabranjen i film Roba Maršala "Memoari jedne gejše", pošto vladini predstavnici smatraju problematičnim to što kineski glumci igraju japanske likove.
U savremenom dobu bilo je zabrana u zemljama nasljednicima komunizma, kao što je zabrana "Borata" u Rusiji. Vlasti u Rusiji zabranile su prikazivanje tog filma u bioskopima, budući da ismijava njihovog susjeda i bliskog saveznika Kazahstan.
Predstavnici Ministarstva kulture Rusije izjavili su britanskim medijima da bi "Borat", u kojem je glavna zvijezda britanski komičar Saša Baron Koen, mogao da uvrijedi pripadnike različitih etničkih grupa i religija, te da zato nije dobio dozvolu za bioskopsku distribuciju u Rusiji.