Ljudi postaju imuni na vijesti. Vidite toliko patnje i smrti na televiziji, ali to je hladno i nekako daleko, tako da se ljudi s tim ne poistovjećuju, kaže u intervjuu za "Nezavisne" reditelj Teri Džorž.
Ovaj reditelj, scenarista i producent nagrađivanog filma "Hotel Ruanda", koji je treći put bio gost Sarajevo film festivala, ima svoje mišljenje o Holivudu i ostvarenjima koja se tamo snime.
"Ljudi misle da je Holivud mjesto gdje se radi umjetnost, ali to je potpuno suprotno", smatra Džordž.
Kao predavač je učestvovao na Sarajevo talent kampusu, a neke od studenata iz ovog programa SFF-a angažovao je da učestvuju u nastanku njegovog novog filma, čiji će dio biti sniman i u BiH.
Džordž ističe kako je sve teže snimati angažovane filmove u Holivudu, ali da se isplati jer ti filmovi utiču na percepciju ljudi i u konačnici mogu napraviti promjenu u svijetu.
NN: Ljudi u Sarajevu vas vole. Vaš film "Hotel Ruanda", koji je bio nominovan u tri kategorije za "Oskara", publika u Sarajevu je proglasila najboljim prije tri godine. Koliko Vam je ova nagrada važna?
DŽORDŽ: Ako birate grad kojem bi se mogao posvetiti film "Hotel Ruanda", to bi bilo Sarajevo. To je priča o opsadi, ali u hotelu, a vi ste imali opsadu u gradu. Film govori o predanosti i hrabrosti ljudi u nemogućim uslovima, a to su građani Sarajeva iskusili na svojoj koži, tako da sam ponosan što je publika na SFF-u odlikovala moj film.
NN: Mnogo ljudi je više naučilo o genocidu u Ruandi iz Vašeg filma nego iz vijesti. Kako to tumačite?
DŽORDŽ: Mislim da ljudi postaju imuni na vijesti. Vidite toliko patnje i smrti na televiziji, ali to je je hladno i nekako daleko, tako da se ljudi ne poistovjećuju. U filmu publiku stavite u samo središte situacije. Publika se poistovijeti s likovima i uživi se u njihovu patnju.
NN: Može li pravljenje filmovao kao "Hotel Ruanda" napraviti neku promjenu u svijetu?
DŽORDŽ: "Hotel Ruanda" je napravio veliki uticaj, posebno na američku percepciju onoga što se događa u Africi. Mislim da se to odrazilo na američki interes za ono što se kasnije dešavalo u Darfuru. Motiviralo je mnogo mlađih ljudi da se upetljaju i uključe u ta dešavanja. Jedna od pozitivnih stvari Džordža Buša je njegov pozitivan uticaj u Africi. Ne kažem da je moj film isključivo zaslužan za to, ali je pomogao da se stvori takva slika.
NN: Je li teško pronaći novac za pravljenje takvih teških angažovanih filmova s porukom?
DŽORDŽ: Svakim danom je sve teže. Film sve više postaje biznis. Ljudi misle da je Holivud mjesto gdje se radi umjetnost, ali to je potpuno suprotno. Holivud je firma koja pravi novac. Nažalost, danas je sve više, jer filmsku industriju kontroliše pet velikih korporacija. U Holivudu se radi o tome da se proda što više kokica.
NN: Uskoro snimate film o UN diplomati ubijenom u Iraku. Znatan dio filma biće sniman u BiH. Recite nam nešto više o ovom projektu?
DŽODRŽ: Film se bazira na životu Serđa Vijere de Mela, diplomate UN-a koji je ubijen u Iraku. Serđo je kao službenik UN-a boravio i u BiH i taj dio njegovog života je značajan za film. Film pokriva njegov život, ne samo ovdje već i u centralnoj Africi, Istočnom Timoru i Bagdadu.
Ovo je priča o boljem dijelu UN-a, o ljudima koji rade na terenu i koji se trude da urade najbolje što mogu pod groznim političkim okolnostima. Ljudi poput Serđa žele da donesu mir iako su naizgled svi protiv njih. Sarajevo je Serđov najvećih promašaj. On pokušava pregovarati, a da u stvari uopšten nema nikakavog uticaja. Pokušava da uspostavi sigurne zone, a znate kako su završile sigurne zone UN-a poput Srebrenice.
NN: Najavili ste da će Vam studenti Sarajevo talent kampusa pomoći u pravljenju ovog filma?
DŽODRŽ: Već su mi puno pomogli. Na Talent kampusu sam izabrao 15 studenata iz regiona, scenariste, glumce, režisere. S njima sam razgovarao o scenariju, o tome koliko je realan, šta njima znači, o lokacijama za snimanje. Meni to pomaže da budem bliži realnosti i dobijem sliku o tome kako će lokalni ljudi shvatiti. Pokušao sam ih uputiti u proces nastanka velikobudžetnih holivudskih filmova. To je bila interakcija i mnogo sam naučio od njih, a nadam se i oni od mene.
NN: Već dvije godine ste predavač na Sarajevo talent kampusu. Kako Vam se čini taj projekt?
DŽORŽ: Sjajano je da imate izuzetno talentovane mlade iz cijelog regiona koji hoće da nauče o filmu. Ovaj projekat SFF-a jedan je od aspekata koji festival čine vitalnijim i življim. Često su filmski festivali, posebno oni veliki, rezervisani samo za elitnu poslovnu i filmsku zajednicu. SFF razbija mit filma i festivala jer je cijeli grad uključen.
Gradovi
NN: Već treći put ste gost Sarajevo film festivala. Izgleda da Vam se Sarajevo zaista sviđa?
DŽORDŽ: Preferiram gradove gdje su ljudi prošli mnogo toga i imaju više iskustva. Gradove posjećujem zbog ljudi više nego zbog arhitekture ili građevina, tako da volim Sarajevo, Johanesburg, Havanu, Belfast.
Borbe
NN: Naizgled je teško naći sličnosti između Johanesburga i Sarajeva.
DŽORDŽ: Naprotiv, ovi gradovi imaju dosta zajedničkog. U vrijeme kad je Sarajevo bilo pod opsadom u Johanesburgu se dešavala bolna tranzicija iz aparthejda u demokratiju. Bilo je dosta borbe, ne kao kod vas, ali i tamo su se ljudi borili za nešto bolje.