Abdulrazak Gurna, tanzanijski pisac rodom iz Zanzibara, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost, saopštio je juče Nobelov komitet Švedske akademije na konferenciji za novinare u Stokholmu.
Gurna je, kako je rečeno, nagradu dobio za "beskompromisno i saosjećajno prodiranje u posljedice kolonijalizma i sudbinu izbjeglica u procjepu između kultura i kontinenata".
Gurna je rođen 1948. godine i odrastao je na ostrvu Zanzibar, u Indijskom okeanu, ali je kao izbjeglica stigao u Englesku krajem šezdesetih godina prošlog vijeka.
Objavio je deset romana i niz kratkih priča.
Anders Olson, predsjedavajući Nobelove komisije, rekao je da su romani tanzanijskog pisca, od njegovog debija "Sjećanje na odlazak", o neuspjelom ustanku, do njegovog najnovijeg, "veličanstvenog" romana "Afterlives" (Poslije života), "ustuknuli od stereotipnih opisa i otvorili nam pogled prema kulturno raznovrsnoj istočnoj Africi, slabije poznatoj u drugim dijelovima svijeta".
Posljednji crni afrički pisac koji je prije Gurne dobio Nobelovu nagradu za književnost je Vole Sojinka, dobitnik iz 1986. godine.
"Afterlives", koji govori o Iliasu, kojeg su njemačke kolonijalne trupe kao dječaka ukrale od roditelja, a vratio se u svoje selo nakon što se godinama borio u ratu protiv vlastitog naroda, opisan je u "The Guardianu" kao "upečatljiv roman koji okuplja sve one koji je trebalo da budu zaboravljeni i odbija njihovo brisanje".
"U književnom univerzumu ovog pisca sve se mijenja sjećanja, imena, identiteti. To je vjerovatno zato što njegov projekat ne može da se završi u bilo kom definitivnom smislu", rekao je Olson. Beskrajno istraživanje vođeno intelektualnom strašću, dodao je on, prisutno je u svim njegovim knjigama, a podjednako je istaknuto i sada, u romanu "Afterlives", kao i onda kada je ovaj pisac počeo da piše kao dvadesetjednogodišnji izbjeglica.
Dodjela Nobelove nagrade za književnost Abdulrazaku Gurni jedno je od najvećih iznenađenja u novijem periodu, ocijenio je pisac, književni kritičar i izdavač Gojko Božović. On je za srpske medije rekao da odluka Nobelovog komiteta djeluje iznenađujuće pošto se godinama unazad nagrađuju vrlo poznati i značajni pisci, dobitnici drugih velikih međunarodnih nagrada, čije se knjige prevode na desetine jezika i dolaze iz velikih kultura.
"Može se primetiti da poslednjih godina Nobelov komitet donosi odluke koje su naizmenične. Povremeno izazivaju kontroverze i javne rasprave, a onda usledi godinu ili dve u kojima je najveći deo književne javnosti iznenađen i više želi da sazna razloge iz kojih je ta odluka doneta nego da se bavi delom samog pisca", rekao je Božović.
Prema njegovim riječima, pozitivno je što će odluka da Gurna bude dobitnik "Nobela" možda doprinijeti da se baci više svjetla na tokove afričke književnosti, pogotovo na kulturu iz koje potiče ovogodišnji dobitnik.
Kladioničari su, recimo, najviše šansi davali Francuskinji Ani Erno, ali i Nguđi van Tjongu, kenijskom piscu. U najužem krugu favorita bili su Ljudmila Ulicka, Haruki Murakami, Margaret Atvud, ali i hrvatska spisateljica Dubravka Ugrešić.
Nobelovu nagradu dodjeljuje Švedska kraljevska akademija, a sastoji se od zlatne medalje i novčane nagrade u iznosu od 10 miliona švedskih kruna ili 1,1 milion dolara. Novčani iznos nagrade potiče od zavještanja koje je ostavio tvorac nagrade, švedski pronalazač Alfred Nobel, koji je umro 1895. godine.
Švedska akademija saopštila je da ove godine neće biti svečanog uručenja priznanja u Stokholmu, već da će dobitnik biti odlikovan u svojoj zemlji. Prošle godine je Nobelova nagrada za književnost pripala američkoj pjesnikinji Luiz Glik.