"Ogledalce moje, kaži mi na svijetu najljepši ko je?" Sigurno se sjećate rečenice koju kraljica-vještica iz bajke "Snježana i sedam patuljaka" izgovara pred svojim ogledalom insistirajući da ona bude najljepša žena na svijetu, ne birajući sredstva da to i ostane.
Njemački književnik i filolog, Vilhelm Grim, koji je sa svojim bratom Jakobom sarađivao na istraživanju njemačkog jezika, folklora i kulture, tvorac je somenute bajke, ali i mnogih drugih. Maštoviti književnik Vilhelm Grim umro je 16. decembra 1859. ostavljajući iza sebe zaostavštinu koju djeca obožavaju, a na osnovu njih snimljeno je mnogo animiranih i igranih filmova za najmlađe.
Vilhelm Grim bavio se i studijama spomenika starog njemačkog jezika i imao je bitan udio pri izradi zbirke priča "Dječje i domaće bajke" (1812). Njegov naučnoistraživački rad karakteriše uzorna preciznost, jasnost definicija i krajnja kritičnost.
Bajke koje su nastale iz pera braće Grim su "Pepeljuga", "Ivica i Marica", "Crvenkapa", "Hrabri krojač", "Toma Palčić", "Zlatna guska", "Trnoružica", "Čarobni fluraš" i mnoge, mnoge druge.
Braća Grim su studirali pravo na Univerzitetu u Marburgu, a poslije završenog fakulteta pridružili su se petorici kolega profesora na Univerzitetu u Gotingenu. Ta grupa zvala se "Gotingenska sedmorka", a postala je poznata po tome što su se bunili protiv kralja Ernesta Augusta Prvog od Hanovera, kojeg su optuživali da krši Ustav te države. Zbog tog angažmana kralj ih je istjerao sa Univerziteta.
Na samom početku 19. vijeka, u vrijeme kada su živjela braća Grim, Rimsko carstvo je propalo, a Njemačka kakvu znamo danas nije još postojala, nego se sastojala od stotina kneževina i malih ili srednje velikih država. Glavni faktor koji je ujedinio njemački narod tog doba bio je zajednički jezik, a svojim su djelima i životom htjeli su pomoći da se stvori njemački identitet.
Za života su sakupili i od zaborava spasili ogromnu količinu jezičkog blaga, tradicionalnih priča i bajki. Napisali su bajke koje danas spadaju u vrhunske klasike dječje književnosti. Priče braće Grim, posebno "Crvenkapa" i "Trnoružica", među najprevođenijim su njemačkim djelima u svijetu.
Javnost izvan Njemačke uglavnom ne zna da su braća Grim sastavila njemački rječnik "Deutsches Wörterbuch". To je bio prvi veliki korak u stvaranju standardnog modernog njemačkog jezika. Taj vrlo opsežan rječnik (33 sveska, težak 84 kg) još se smatra autoritetom za njemačku etimologiju.
Smatra se da je brat Jakob iznio Grimov zakon, germansku glasovnu promjenu koju je prvi primijetio danski filolog Rasmus Kristian Rask. Grimov zakon je bio prvo otkriće neke važne sistematske glasovne promjene, a Jakob i Vilhelm pomogli su i Vuku Karadžiću da napravi reformu pravopisa.
Braća Grim su sahranjeni na groblju "St Matthäus Kirchhof" u Berlinu.
"Sjećanje svijeta"
Njemačka je predložila organizaciji Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) da u svjetsko kulturno nasljeđe uvrsti čuvene priče i bajke braće Grim. Njemački ekspertski komitet predložio je da priče, prevedene na 160 jezika i dijalekata, budu uvrštene u program UNESCO-a pod nazivom "Sjećanje svijeta".