BANJALUKA - Kada je 1961. godine naš jedini nobelovac Ivo Andrić primio ovo najprestižnije književno izdanje, odlučio je da cijeli iznos donira za razvoj bibliotekarstva i unapređivanje narodnih biblioteka širom zemlje.
Ovim što bi imao priliku da vidi danas sigurno ne bi bio previše zadovoljan, a gdje je mjesto domaćeg i regionalnog bibliotekarstva danas u odnosu na evropsko za "Nezavisne" su govorili oni kojima je ovo primarna djelatnost.
Osnovna prepreka u školskim, gradskim, narodnim i ostalim bibliotekama u regionu jeste loša tehnička opremljenost, što je i glavni razlog loše posjećenosti biblioteka, posebno od strane učenika i studenata u doba velike ekspanzije interneta.
Ipak, ima i pozitivnih primjera. Jedna od biblioteka koja po bogatstvu građe, radionica, unapređenja kadra i programa može parirati i evropskim je Narodna i univerzitetska biblioteka RS (NUB RS) sa sjedištem u Banjaluci.
NUB RS je u posljednjim godinama doživjela veliku transformaciju u smislu da više nije mjesto u kojem ljudi samo dođu uzmu knjigu i odu. Kroz njene prostorije danas prođe preko 800 građana dnevno, što je veliki porast u odnosu na ranije godine, a njima se pored mjesta za učenje pruža mogućnost da pogledaju izložbu, posjete neki kurs, pročitaju dnevnu štampu, saslušaju predavanje.
"Kada je u pitanju NUB RS, ne zaostajemo u odnosu na biblioteke u Evropi. To je ono što sam uvidjela i kroz određene radionice koje se u svrhu unapređenja bibliotekarstva održavaju u regionu. To pokazuje da naš rad donosi dobre rezultate. Međutim, uvijek je dobrodošla podrska nadležnih institucija", kazala je Jelena Jokić, bibliotekar pedagog u NUB RS.
NUB RS je i jedna od prvih biblioteka u BiH koja je otpočela sa projektom digitalizacije, ali na način da se uvaže svi standardi koji važe u toj oblasti, školovani su bibliotekari, nabavljena oprema, skeneri, fotoaparati, i kroz taj projekat ova institucija je dobila mogućnost da digitalne kolekcije iz RS postanu dio evropske digitalne građe.
Ipak, nemaju sve biblioteke tu sreću, a posebno one čije je sjedište u manjim sredinama. Takva je i Narodna biblioteka Kotor Varoš, čija je direktorica Bojana Vasić kazala da je tek na radionici Goethe instituta "Informacijska kompetencija za učenike i učenice - oblikovanje i planiranje bibliotečkih ponuda", koja je održana u Zagrebu, vidjela koliko se u bibliotekama može organizovati dešavanja i na taj način privući posjetioce.
"Mi ćemo od naredne godine prvo krenuti s adaptacijom i renoviranjem našeg dječjeg odjeljenja, nakon čega ćemo krenuti s uvođenjem radionica na kojima ćemo angažovati volontere. Potrebna je bolja podrška lokalne zajednice da bismo naš rad pokrenuli i da bi sugrađani prepoznali koliko je biblioteka bitna u razvoju kulture", navela je Vasićeva.
Dodala je da im prozori prokišnjavaju, da nemaju nijedan računar za korisnike i da nemaju ništa od opreme, te da iz tog razloga očekuju veću podrško opštine Kotor Varoš.
Sa njenim mišljenjem na neki način je saglasan i kolega iz Narodne biblioteke u Bijelom Polju u Crnoj Gori Edin Smajlović, koji je kazao da je stanje u bibliotekarstvu generalno loše i da je dobra svaka prilika gdje mogu da saznaju kako posao vezan za biblioteke rade razvijene zemlje.
"Vrlo malo se ulaže u biblioteke na svim poljima. Nedostatak računara i tehničke opreme je veliki problem i prepreka, međutim taj problem se mora strateški riješiti. Ne mogu to sami pojedinci riješiti ili same biblioteke", rekao je Smajlović.
Fabian Franke, direktor Univerzitetske biblioteke u Bambergu u Njemačkoj,
naglasio je da tamošnje bibliotekarstvo počiva prije svega na potrebama korisnika, maksimalnom iskorištavanju novih tehnologija, pomaganju korisnicima u dolasku do informacija, prije svega učenicima i u pravilnom korištenju istih.
"To je vrlo važno jer se često nađemo u situaciji kada vidimo da učenici nemaju tu kompetenciju i zato smo tu da vidimo kako možemo pomoći. Biblioteke u regionu se još uvijek suočavaju sa nekim elementarnim problemima poput prokišnjavanja, nedostatka računara, što je problem koji se mora što prije rješavati", zaključio je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.