Književnost

Biblioteke koje prokišnjavaju daleko od evropskog puta

Biblioteke koje prokišnjavaju daleko od evropskog puta
Foto: N.N. | Biblioteke koje prokišnjavaju daleko od evropskog puta

BANJALUKA - Kada je 1961. godine naš jedini nobelovac Ivo Andrić primio ovo najprestižnije književno izdanje, odlučio je da cijeli iznos donira za razvoj bibliotekarstva i unapređivanje narodnih biblioteka širom zemlje.

Ovim što bi imao priliku da vidi danas sigurno ne bi bio previše zadovoljan, a gdje je mjesto domaćeg i regionalnog bibliotekarstva danas u odnosu na evropsko za "Nezavisne" su govorili oni kojima je ovo primarna djelatnost.

Osnovna prepreka u školskim, gradskim, narodnim i ostalim bibliotekama u regionu jeste loša tehnička opremljenost, što je i glavni razlog loše posjećenosti biblioteka, posebno od strane učenika i studenata u doba velike ekspanzije interneta.

Ipak, ima i pozitivnih primjera. Jedna od biblioteka koja po bogatstvu građe, radionica, unapređenja kadra i programa može parirati i evropskim je Narodna i univerzitetska biblioteka RS (NUB RS) sa sjedištem u Banjaluci.

NUB RS je u posljednjim godinama doživjela veliku transformaciju u smislu da više nije mjesto u kojem ljudi samo dođu uzmu knjigu i odu. Kroz njene prostorije danas prođe preko 800 građana dnevno, što je veliki porast u odnosu na ranije godine, a njima se pored mjesta za učenje pruža mogućnost da pogledaju izložbu, posjete neki kurs, pročitaju dnevnu štampu, saslušaju predavanje.

"Kada je u pitanju NUB RS, ne zaostajemo u odnosu na biblioteke u Evropi. To je ono što sam uvidjela i kroz određene radionice koje se u svrhu unapređenja bibliotekarstva održavaju u regionu. To pokazuje da naš rad donosi dobre rezultate. Međutim, uvijek je dobrodošla podrska nadležnih institucija", kazala je Jelena Jokić, bibliotekar pedagog u NUB RS.

NUB RS je i jedna od prvih biblioteka u BiH koja je otpočela sa projektom digitalizacije, ali na način da se uvaže svi standardi koji važe u toj oblasti, školovani su bibliotekari, nabavljena oprema, skeneri, fotoaparati, i kroz taj projekat ova institucija je dobila mogućnost da digitalne kolekcije iz RS postanu dio evropske digitalne građe.

Ipak, nemaju sve biblioteke tu sreću, a posebno one čije je sjedište u manjim sredinama. Takva je i Narodna biblioteka Kotor Varoš, čija je direktorica Bojana Vasić kazala da je tek na radionici Goethe instituta "Informacijska kompetencija za učenike i učenice - oblikovanje i planiranje bibliotečkih ponuda", koja je održana u Zagrebu, vidjela koliko se u bibliotekama može organizovati dešavanja i na taj način privući posjetioce.

"Mi ćemo od naredne godine prvo krenuti s adaptacijom i renoviranjem našeg dječjeg odjeljenja, nakon čega ćemo krenuti s uvođenjem radionica na kojima ćemo angažovati volontere. Potrebna je bolja podrška lokalne zajednice da bismo naš rad pokrenuli i da bi sugrađani prepoznali koliko je biblioteka bitna u razvoju kulture", navela je Vasićeva.

Dodala je da im prozori prokišnjavaju, da nemaju nijedan računar za korisnike i da nemaju ništa od opreme, te da iz tog razloga očekuju veću podrško opštine Kotor Varoš.

Sa njenim mišljenjem na neki način je saglasan i kolega iz Narodne biblioteke u Bijelom Polju u Crnoj Gori Edin Smajlović, koji je kazao da je stanje u bibliotekarstvu generalno loše i da je dobra svaka prilika gdje mogu da saznaju kako posao vezan za biblioteke rade razvijene zemlje.

"Vrlo malo se ulaže u biblioteke na svim poljima. Nedostatak računara i tehničke opreme je veliki problem i prepreka, međutim taj problem se mora strateški riješiti. Ne mogu to sami pojedinci riješiti ili same biblioteke", rekao je Smajlović.

Fabian Franke, direktor Univerzitetske biblioteke u Bambergu u Njemačkoj,

naglasio je da tamošnje bibliotekarstvo počiva prije svega na potrebama korisnika, maksimalnom iskorištavanju novih tehnologija, pomaganju korisnicima u dolasku do informacija, prije svega učenicima i u pravilnom korištenju istih. 

"To je vrlo važno jer se često nađemo u situaciji kada vidimo da učenici nemaju tu kompetenciju i zato smo tu da vidimo kako možemo pomoći. Biblioteke u regionu se još uvijek suočavaju sa nekim elementarnim problemima poput prokišnjavanja, nedostatka računara, što je problem koji se mora što prije rješavati", zaključio je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije