Predrag Bjelošević na čelu je Udruženja književnika Republike Srpske (UK RS) nekoliko godina unazad, a za vrijeme njegovog mandata ovo udruženje proglašeno je udruženjem od javnog interesa za Republiku Srpsku.
Tome je doprinio niz aktivnosti koje je UK RS pokrenulo posljednjih godina. U pitanju su pokretanje Međunarodnih književnih susreta u Banjaluci, osnivanje izdavačke djelatnosti udruženja, štampanje novog književnog časopisa "Nova stvarnost", "Književna tribina"... Upravo o aktivnostima UK RS, a povodom predstojećih, sedmih po redu, Međunarodnih književnih susreta, koji će biti održani u septembru u Banjaluci, Bjelošević je govorio za "Nezavisne".
NN: Međunarodni književni susreti dočekuju sedmo izdanje?
BJELOŠEVIĆ: Svake godine pokušavamo u program da unesemo, pored već usvojenih sadržaja, i neke nove, pa ćemo ove godine imati više književnih promocija, kako grupnih tako i pojedinačnih, u nekoliko gradskih reprezentativnih prostora: Banski dvor, NUB RS, Muzički paviljon u parku "Petar Kočić", Filološki fakultet, Gimnazija, a radimo na tome da pisci ove godine govore stihove i u Gradišci, Prijedoru i Laktašima. Na 7. Međunarodnim književnim susretima u Banjaluci peti put ćemo dodijeliti našu međunarodnu književnu nagradu koja se od prošle godine zove "Otvorena knjiga".
NN: Kakav program pripremate?
BJELOŠEVIĆ: Konačan program biće poznat za petnaestak dana, a sada mogu samo reći da će ovim lijepim povodom u Banjaluku i Republiku Srpsku doći tridesetak uglednih pisaca iz svijeta, okruženja i Republike Srpske. Iz Budimpešte nam dolazi ovogodišnji laureat "Otvorene knjige", pjesnik, romanopisac, esejista, dramski pisac i prevodilac Ištvan Turci, dobitnik mnogih mađarskih i svjetskih nagrada za književnost. Iz Bugarske nam dolazi prošlogodišnji dobitnik nagrade "Otvorena knjiga", pjesnik, esejista i prevodilac Elka Njagolova, predsjednica Slovenske akademije književnosti i umjetnosti u Varni, čiju knjigu izabranih pjesama u izdanju UK RS ćemo na Susretima promovisati kao i knjigu našeg prvog dobitnika nagrade Vjačeslava Kuprijanova (2017), jednog od najvećih savremenih ruskih pjesnika.
NN: Koji gosti su već potvrdili dolazak u Banjaluku?
BJELOŠEVIĆ: Do sada su svoje učešće, pored već navedenih, potvrdili pisci: Antoan Simon (Francuska), Gustav Murin (Slovačka), Cvetka Bevc (Slovenija), Iskra Peneva (Makedonija), Danilo Jokanović (Crna Gora), Muharem Bazdulj (Bosna i Hercegovina/Srbija), Đorđe Nešić (Hrvatska), Živojin Rakočević (Srbija, Kosovo i Metohija), kao i Bratislav Bata Milanović, Vlasta Mladenović, Vidak Maslovarić (Srbija), a na Susretima će kao i svake godine učešće uzeti desetak pjesnika iz Republike Srpske, a njihovo učešće po našim propozicijama određuju Podružnice UK RS. Tradicionalno, sa Susreta će biti poslata u svijet "Pjesnička poruka mira", koju piše i pročitaće je naš ovogodišnji laureat, mađarski pjesnik Ištvan Turci. U svim programima predviđeno je učešće naših istaknutih muzičara i glumaca koji će govoriti ili pjevati stihove pjesnika.
NN: Susreti prvi put neće biti održani u okviru Međunarodnog sajma knjige?
BJELOŠEVIĆ: Da. Sticajem nepredvidljivih okolnosti. Naime, organizator Sajma knjige "Glas Srpske", naš dugogodišnji partner - već šest godina, imao je u maju dogovor sa Dvoranom "Borik" za stari termin u koji smo se uklapali, ali došlo je do pomjeranja jednu sedmicu unaprijed zbog neodložnog sportskog događaja. Naši pozivi učesnicima otišli su prije ove promjene i više nije bilo moguće bilo šta mijenjati, ali UK RS će svakako uzeti učešće na Sajmu knjige "Glasa Srpske" i organizovati nekoliko promocija knjiga naših autora iz Republike Srpske.
NN: Iza UK RS je sedam brojeva "Nove stvarnosti". Na kakve reakcije regionalne čitalačke publike je naišao ovaj časopis?
BJELOŠEVIĆ: Časopis "Nova stvarnost" iza sebe već ima sedam brojeva i u decembru će slaviti pune dvije godine izlaženja. Poznato je da izlazi u online i štampanom formatu i mogu samo da izjavim da su posjete online izdanju veoma brojne i svaki broj na našem sajtu posjeti nekoliko stotina čitalaca. S obzirom na to da je časopis u koloru i da štampa danas mnogo košta, štampamo tek dvjesta primjeraka kako bismo mogli "Novu stvarnost" dostaviti bibliotekama, pretplatnicima i autorima. Još nismo u mogućnosti podnijeti tako velike troškove da bismo časopis bar udvostručili u tiražu i s njim pod povoljnijim uslovima izašli na tržište, ali nadamo se da bi se to moglo ostvariti već iduće godine s obzirom na sve veći interes čitalačke javnosti, biblioteka, fakulteta, pa i pretplatnika iz inostranstva. U redakciju svakodnevno dolaze mejlovi podrške i pohvala od veoma cijenjenih pisaca i estetičara, za koncepciju i dizajn, kako iz Republike Srpske i Srbije tako i iz svijeta i to je ono što nas u redakciji ohrabruje da sve činimo kako bi časopis "Nova stvarnost" bio još bolji.
NN: Šta biste izdvojili od sadržaja iz novog dvobroja?
BJELOŠEVIĆ: Čitaoci u dvobroju 6/7 mogu čitati (da pomenem samo neka imena) novu priču Aleksandra Gatalice, Jovice Đurđića (Hrvatska), Saše Kneževića (Republika Srpska), prevode proze Viktora Lihonosova (Rusija), Gustava Murina (Slovačka), Diljana Beneva (Bugarska), eseje Muharema Bazdulja, Boška Tomaševića i Slobodana Radovanovića; pjesme Ištvana Turcija (Mađarska), Vesne Acevske (Makedonija), Ranka Risojevića, Zorana Kostića, Zlatka Jurića, Zorana Jungića, Slobodana Ristovića te odlične pjesme mlađih pjesnika: Srđana Sekulića, Jelene Stanojević i Mile Lisice, ali i književnokritičke osvrte: Miljka Šindića, Momčila Golijanina, Jovanke Stojčinović Nikolić, Ljiljane Lukić, Davida Kecmana Dake, Senahida Nezirovića, Maje Belegišanin Ivanović i drugih. Ovaj broj časopisa je opremljen kvalitetnim fotografijama skulptura i radova uglednog vajara Drage Handanovića iz Doboja.
NN: Udruženje na čijem ste čelu nedavno je osnovalo i "Književni tribinu". Koliko se "atraktivnim" za publiku čini ovaj program i kakvi su planovi u vezi s istim?
BJELOŠEVIĆ: Dugo smo u Udruženju, zbog besparice, na porođajnim mukama kada je "Književna tribina" u pitanju. Istini za volju, ona se održavala godinama sporadično, a počela je prije pet godina, kada je nekoliko predavanja o Danteu održao naš dragi Kolja Mićević u Dječijem pozorištu Republike Srpske i Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske. Svjesni smo da je naša tribina neophodna, ne samo piscima, nego široj kulturnoj javnosti koja vapi za slobodnom književnom i kulturnom scenom na kojoj će se moći otvoreno ukazivati na probleme u svijetu profesionalne umjetnosti i kulture. Tribine UK RS će od septembra biti i tematske, vezane za položaj pisca u društvu, jezička pitanja i pismo u koje se zaklinjemo, kulturne događaje koji prikazuju svijetu nivo naše kulture i mnogo šta drugo, a za to su nam potrebna sredstva i promoteri koji neće promovisati sebe, nego pomoći da razložno ukazujemo, u civilizovanoj demokratskoj atmosferi, na probleme sa kojima se susrećemo u društvu. Imali smo u proljećnom dijelu sezone nekoliko promocija koje polako profilišu našu tribinu: predstavili smo izdavačku djelatnost UK RS u Muzičkom paviljonu, u Vijećnici novi roman Anđelka Anušića, nove knjige Gordane Jež Lazić i Karla Astrahana, ali to još nije onaj željeni izgled koji ćemo, nadam se, postići već u jesenjem dijelu 2022. godine, kada će biti mnogo promocija i na Sajmu knjige u Dvorani "Borik" i u Banskom dvoru i u NUB RS, te "Staklencu", gdje bismo željeli da se, kada se steknu adekvatni uslovi (grijanje i hlađenje prostora, ozvučenje), svakih petnaest dana održi naša književna tribina, istog dana, u isto vrijeme, i tada će kulturna i književna publika znati gdje će provesti veče nekog utorka u 19 časova.
NN: Od pokretanja izdavačke djelatnosti UK RS objavilo je preko dvadeset naslova, a neke od knjiga dobile su i značajne regionalne nagrade?
BJELOŠEVIĆ: Dobro ste upoznati. Izdavačka djelatnost u okviru UK RS je prije svega značajna za članove Udruženja kojima štampa nove knjige na njihov zahtjev. Naša uloga kao izdavača je da uslovi za objavljivanje knjige budu najpovoljniji, da je dizajn objavljenih knjiga prepoznatljiv u moru izdavačkih kuća i da knjige, bez obzira na to što su, za sada, isključivo članova Udruženja, budu na zavidnom književnom nivou pa da kao takve mogu konkurisati za najviša književna priznanja i nagrade. Knjige članova našeg udruženja i autora naše izdavačke djelatnosti dobile su za ovih nepunih pet godina postojanja više nagrada i priznanja, kao što su: Andrićeva nagrada Zadužbine Ivo Andrić iz Beograda (Anđelko Anušić), Godišnja nagrada UK RS (Ranko Pavlović), nagrada "Đuro Damjanović" (Predrag Bjelošević), "Gašino pero" (Jovo Čulić) i mnogih drugih, a što najbolje potvrđuje kvalitet izdavačke djelatnosti UK RS. Ukoliko bismo ovdje pridodali veoma značajne nagrade naših autora članova UK RS koji su dobili nagrade za knjige objavljene kod drugih izdavača u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori, bio bi to impozantan spisak najprestižnijih nagrada, Zmajeva (Zoran Kostić), Ćopićeva (Slobodan Jović), Mešina (Vesna Kapor), brojni dobitnici Kočićeve nagrade, "Jefimijin vez" (Ranko Risojević), "Pečat varoši Sremskokarlovačke" (više autora: Bjelošević, Preradović, Rakulj i dr.), što najbolje govori o zavidnom književnom kvalitetu i značaju pisaca članova UK RS, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u regionu.
NN: Koliko UK RS trenutno broji članova?
BJELOŠEVIĆ: UK RS trenutno, bez prijema u ovoj godini, koji će uslijediti u septembru, broji 205 članova. Taj broj se svake godine poveća za oko desetak, petnaest novih članova, među kojima su uvijek i mlađa spisateljska imena i, što nas posebno raduje, pisci porijeklom sa ovih prostora koji žive u drugim državama. Jedan od presudnih uslova za prijem su najmanje dvije knjige, a to mnogi mladi autori ne ispunjavaju ili nemaju književno-kritičke prosudbe o svojim djelima. Prijem u Udruženje predlaže Komisija za prijem izabrana na sjednici Skupštine, i ona je zadužena da prosuđuje o kvalitetu kandidata. Onaj kandidat koji ne prođe komisiju ima pravo žalbe Skupštini Udruženja koja donosi konačnu odluku. UK RS će na narednoj sjednici Skupštine razmatrati mogućnost osnivanja Književne omladine UK RS kako bismo došli u poziciju blagovremeno da prepoznajemo izrazite književne talente sa prostora Republike Srpske.
NN: Da li su književnici mlađe generacije zainteresovani za članstvo i aktivnosti u Udruženju?
BJELOŠEVIĆ: Mnogi su zainteresovani, ali ne ispunjavaju uslove, pojedini su mladalački nadobudni i ne žele u Udruženje, gdje postoje određeni red i norme, a uistinu do prije dvije-tri godine UK RS, osim lijepih riječi, nije ni imalo nešto posebno da im ponudi. Sada je situacija umnogome drugačija. Udruženje je prije dvije godine proglašeno reprezentativnim književnim Udruženjem, prošle godine smo postali, odlukom Vlade RS, Udruženje od javnog interesa za Republiku Srpsku i ove godine smo u prilici da koristimo prvi budžet za rad, na čemu smo zahvalni Ministarstvu prosvjete i kulture RS, jer smo prvi put od svoga osnivanja 1993. godine u prilici da sa većom izvjesnošću provodimo naše planove i programe, pa tako razvijamo i strategiju da mladi pisci u UK RS prepoznaju svoje istinsko staleško mjesto u kome će sutra moći ostvariti i neka svoja bitna životna prava kao što su to prava slobodnog umjetnika i po tom osnovu sticanja penzionog staža. Takođe, moramo zahvaliti Skupštini grada Banjaluka koja nam je od ove godine poslovne prostorije izdala pod posebnim uslovima na pet godina, što UK RS garantuje siguran rad u narednom periodu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.