BANJALUKA - Istorija je mesto na kojem zločinci ostavljaju svoje otiske. Koliko ostavite otisaka toliko ćete biti krivi ili nepismeni, nećete znati čitati, rekao je književnik Laslo Blašković tokom druženja sa čitaocima i poštovaocima u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS (NUB RS) u Banjaluci.
Laslo je čitao odlomke iz svojih proznih djela. Prisutni su čuli i njegovu poeziju, ali ono što je obilježilo ovaj događaj jesu anegdote iz pisanja i života ovog književnika, koje su zapravo bile odgovor na pitanja publike i voditeljke programa, književnice Tanje Stupar-Trifunović.
"Morate naći mesto u svetu u kojem živite, morate pronaći svoj individualni i kolektivni identitet. Što se ovog kolektivnog tiče, ja sam iz višenacionalne porodice, a pošto sam tolerantan, mislio sam da će mi to u životu i koristiti", kazao je Blašković, osvrćući se na burne devedesete godine prošlog vijeka. Blašković je uporedivši to vrijeme sa istorijom književnosti podsjetio i na razgovor o Hemingveju, koji su vodili ni manje - ni više nego Borhes i Sabato. Tada je Sabato za Hemingveja rekao da se previše divio siledžijama. Šta su književnost i istorija, nastavio je Blašković, nego divljenje siledžijama, to su i "Ilijada" i "Odiseja".
Ovaj pisac iz Novog Sada tek drugi put u životu boravio je u Banjaluci, ali, kako je rekao, ta dva grada pripadaju sličnom ili istom kulturnom krugu.
"Banjaluka je jedna od ivica mog svetonazora, ako tako mogu da kažem. Ja sam iz Novog Sada, ali sve je to istom rukom rađeno, od arhitekture do centralne secesije", rekao je Blašković.
Ipak, Novi Sad je centar i njegovog književnog i svakog drugog života, i stoga je dodao: "Kad kažete Petrograd, onda mislite na Dostojevskog, kad kažete Buenos Ajres, onda mislite na Borhesa, kad kažete Dablin, znate da je to Džojs, ako se kaže Novi Sad, onda se pomisli na Aleksandra Tišmu, ali ako se kaže Podbara (novosadsko naselje), onda možda neko pomisli i na mene, to je moj kraj, gde živim i gde sam rođen". Bez obzira na sve materijalne nevolje koje nas u posljednje dvije ili tri decenije prate, Laslo Blašković smatra da mi imamo veoma jaku književnu scenu.
"Svaki put se neko pojavi, svake godine imate desetak odličnih knjiga. Mislim da je to za književnost, ako se uzme broj stanovnika i broj pismenih ljudi, prilično lepa stvar", zaključio je Blašković.