BANJALUKA - Međunarodni dan knjige za djecu, ustanovljen daleke 1967. godine od strane UNESCO-a, obilježava se svakog 2. aprila, na dan rođenja Hansa Kristijana Andersena. Tako će biti i ovaj put, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou.
O važnosti razvijanja ljubavi prema pisanoj riječi kod najmlađih, biće riječi i u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Novo Sarajevo, koji će devetu godinu zaredom obilježiti današnji datum. Tako će u skladu sa epidemiološkim mjerama putem YouTube kanala ovog zavoda glumac Milan Bosiljčić čitati Andersenovu bajku po svom izboru. Potom će Tijana Dabić i Jasna Jovičić, autorke izdanja "Moja predškolska knjiga", u Zavodovoj knjižari u Bijeljini (Gavrila Principa 14), održati pojedinačno savjetovanje za sve zainteresovane roditelje, dok će Jelena Kojović Tepić u Zavodovoj knjižari u Banjaluci (Kralja Petra I Karađorđevića 71) potpisivati knjigu "Kuća vremena".
Međunarodni dan knjige za djecu Zavod za udžbenike obilježiće i popustom koji će važiti danas u svih njihovih 20 knjižara u Republici Srpskoj.
Kako su saopštili, riječ je o 50% popusta na nagrađene knjige za djecu iz edicije "Sovica" i 20% popusta na školsku lektiru i dječju literaturu.
O Međunarodnom danu knjige za djecu, međutim, za "Nezavisne" iz svog ugla govorila je književnica Stevka Kozić Preradović, koja u opusu ima preko trideset knjiga poezije i proze, od kojih je dobar dio namijenjen i za najmlađi uzrast.
"U godišnjem kalendaru maltene svaki dan rezervisan je za slavlje ili obilježavanje neke manifestacije, od Dana nestalih do Dana književnosti za djecu. Upravo kad se u društvu, ali i u svijetu dogodilo zlo da ne može biti gore, onda se neko dosjeti da svaki dan odredi kao nešto delikatno, nečemu posvećeno. Niti je jedan dan dovoljan za život, ni za slavu. Potrebno je da se slavi cijeli život i da se živi. Ja takav odnos imam prema tom događaju", govori Stevka Kozić Preradović.
Ona primjećuje i koliko nam je danas kao društvu važno stvaralaštvo za najmlađe i govori o tome imamo li razloga za slavlje Međunarodnog dana knjige za djecu.
"Sve je promijenilo oblik i smisao. Od kada smo ušli u 21. vijek, mi smo se pogubili kao svijet i kao društvo. Kad to kažem, mislim i na sam način življenja, a ne samo na obrazovanje. Uzmimo za primjer poeziju čika Jove Zmaja. To je nešto što je svako dijete kao vrabac cvrkutalo, nevažno da li je ono završilo samo jedan razred ili više. To smo svi znali i bili okrenuti knjizi: roditelji, bake i dede su željeli da pričaju i da čitaju. Danas, slučajno sam i pisac koji stvara za djecu, moram da kažem da je sve na jednom katastrofalnom nivou", konstatuje Stević Preradovićeva. Ona kao primjer navodi nagradu "Stanko Rakita" koja se dodjeljuje književnicima za djecu.
"Ta nagrada se dodjeljuje na republičkom nivou, odnosno na nivou Republike Srpske i ona je u visini jednog minimalca i plate niskokvalifikovanog radnika. Ja, recimo, nikad nisam sjela da napišem knjigu. Ja knjigu stvaram godinama i kad uzmete taj rad i taj doprinos od nagrade i da se to zove nagrada, onda ima da vas zaista zaboli duša. Slučajno sam bila i u odboru koji je stvarao tu nagradu i ona je ispočetka bila u iznosu četiri mjesečna dohotka, a danas je spala na jedan minimalac. Ako je to mjerilo, a ja bih iz svog ugla tako posmatrala, organizovana briga o knjizi za djecu kod nas ne postoji. Sve je svedeno na entuzijazam pisaca i pojedinaca", zaključuje Stevka Kozić Preradović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.