Kako bi se društvu predstavili kao pametniji i načitaniji više od 60 odsto ljudi tvrdi da je pročitalo određene knjige, a zapravo nije.
Kad slažu, dovijaju se na različite načine - koriste informacije iz popularne kulture, nabrzaka guglaju likove, sjećaju se filmskih i TV ekranizacija...
Na sajtu Sky Arts od 2.000 odraslih ispitanika polovina je priznala da većinu knjiga koje stoje na njihovim policama nisu pročitali, dok tri odsto ljudi krije koje knjige i časopise zaista čita.
A kada je riječ o tome koje knjige obično lažu da su ih pročitali, to su uglavnom sljedeći naslovi:
- “1984”, Džordž Orvel
- “Rat i mir”, Lav Tolstoj
- “Velika očekivanja”, Čarls Dikens
- “Lovac u žitu”, Dž. D. Selindžer
- “Put u Indiju”, E.M. Forester
- “Gospodar prstenova”, Dž. R.R. Tolkin
- “Ubiti pticu rugalicu”, Harper Li
- “Zločin i kazna”, Fjodor Dostojevski
- “Gordost i predrasude”, Džejn Ostin
- “Džejn Ejr”, Šarlota Bronte.
A tu se spisak ne završava. Među knjigama koje se vrlo često pominju, ali ne uvijek i čitaju su i ove:
- “Biblija”
- “Odiseja”, Homer
- “Orkanski visovi”, Emili Bronte
- "Stakleno zvono" Silvija Plat
- "Lolita", Vladimir Nabokov
- "Starac i more" Ernest Hamingvej
- "Kratka istorija vremena", Stiven Hoking
- "Avanture Toma Sojera", Mark Tven
- "Mobi Dik", Herman Melvil
- "Romeo i Julija", Vilijam Šekspir
Ljudi lažu da su pokupili mudrosti baš sa stranica ovih djela, jer su u pitaju klasici, kompleksne i opširne knjige, koje omogućavaju isticanje u društvu ili uklapanje u intelektualne krugove.
A i mnoge od njih su dio školskog kurikuluma, tako da nije teško izvlačiti se na onu "čitao sam davno tu lektiru", kada tobožnji čitalac zaboravi neki detalj iz knjige.
(Telegraf.rs)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.