Književnost

Hercegovina na Dučićevom putu

Hercegovina na Dučićevom putu
Foto: N.N. | Hercegovina na Dučićevom putu

TREBINJE - Pozdravnim obraćanjem gradonačelnika Trebinja Luke Petrovića i ministra prosvjete i kulture u Vladi RS Daneta Maleševića na svečanoj akademiji "Kod kneza na balu" u Pozorišnoj sali Kulturnog centra Trebinje u subotu uveče svečano je otvorena ovogodišnja, 50. kulturna manifestacija "Dučićeve večeri poezije".

O neprolaznim vrijednostima Dučićeve poezije i manifestacije njemu u čast, ministar je istakao da je Dučićeva poezija neraskidivi dio srpske kulturne baštine, a "Večeri" nit koja decenijama unazad sve to povezuje i koja će biti povezna spona i u godinama koje dolaze.

"Dučićevi lik i djelo duboko su ukorijenjeni u kulturno bilo Trebinja i cijele Hercegovine, ali i cijelog srpskog naroda, pa je otuda i čast dijeliti rodnu zemlju sa ovakvim velikanom, a to nalazimo na svakom koraku ovoga podneblja, što potvrđuju i vrijedni organizatori manifestacije koji nastoje sačuvati od zaborava sve što su značili lik i djelo ovog velikog mislioca i stvaraoca, a značili su mnogo", istakao je Malešević, naglasivši da se poseban značaj djela Jovana Dučića ogleda u dorinosu očuvanja srpskog jezika i pisma.

Podsjetivši da su Dučićeve večeri, od lokalne manifestacije sa neizvjesnom perspektivom, u proteklih pola vijeka izrasle u kulturnu svetkovinu koja okuplja najkreativnije umjetnike sa ovih prostora, Petrović je napomenuo da je na manifestaciji nastupilo oko 4.000 individualnih umjetnika i mnogo više članova horova i različitih ansambala.

"Svi mi, i oni koji nisu večeras u ovoj dvorani, na svojevrstan smo način na Dučićevom putu, jer je Dučić ovdje inspiracija i konstanta. Cijela istočna Hercegovina, ne samo da se ponosi Dučićem, nego ga doživljava kao čovjeka koji je ukazao na duhovni i opštekulturni potencijal ovog regiona", istakao je gradonačelnik Trebinja, dodavši da sa Dučićem Hercegovci ne mogu biti bez većih ambicija.

U svečanoj besjedi "U slavu Dučića" pjesnik Dragan Jovanović Danilov govorio je o pjesnikovoj vezi tradicije sa modernim vremenom, jer je "knez srpskih pesnika" imao sposobnost jednog širokog sverazumijevanja, zaokupljen likovima svoje kulture i drugih kultura.

"Dučić je svoj trebinjski, hercegovački, srpski, mediteranski kosmopsihologos oplemenio raznim uticajima, pre svega romanskim, a delimično i ruskim duhom i rimskom disciplinom, pa je uspeo spojiti dve stvari retke u našem narodu - dionizijsku radost pisanja i jednu gotovo germansku posvećenost svome poslu", istakao je Danilov.

Svečanoj akademiji su prisustvovali i episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, predstavnici trebinjske lokalne vlasti, kao i predstavnici privrednog i kulturnog života Trebinja.

U umjetničkom dijelu programa su učestvovali prvak Narodnog pozorišta Beograd Nebojša Kundačina u ulozi Jovana Dučića, te njegova koleginica iz Narodnog pozorišta Biljana Đurović i prvak Beogradskog dramskog pozorišta Slobodan Ćustić.

Osim njih, nastupili su i primadona i prvak Opere Narodnog pozorišta Beograd Dragana del Monako i Dejan Maksimović, te etno duet sestara Gobović.

Cjelokupan program je izvođen uz klavirsku pratnju Nevene Živković iz Narodnog pozorišta Beograd i Tamare Gojković iz Banjaluke, uz banjalučki hor "Jedinstvo" predvođen dirigentom Nemanjom Savićem.

"Dučićeve večeri poezije" završene su juče manifestacijom Pjesničko veče "Na Dučićevom putu", u Pozorišnoj sali Kulturnog centra Trebinje, gdje su svoje stihove kazivali brojni pjesnici.

Promocija monografije i izložba

Prije svečane akademije u Trebinju je položeno cvijeće na spomenike Dučiću i Njegošu, uz prigodan recital na Trgu pjesnika, nakon čega je u Narodnoj biblioteci Trebinje upriličena promocija monografije "Književnici i politika u Srpskoj kulturi 1804 - 2014".

Nakon toga u Muzeju Hercegovine otvorena je retrospektivna izložba fotografija i dokumenata "Milutin Milanković - život i djelo".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije