Književnost

Kampanja "Čitajmo zajedno": Studenti ilustracijama čuvaju azbuku

Kampanja "Čitajmo zajedno": Studenti ilustracijama čuvaju azbuku
Foto: N.N. | Kampanja "Čitajmo zajedno": Studenti ilustracijama čuvaju azbuku

Razigrana ćirilična slova u kolu, ali i ona duboko urezana u drvo te razni ilustrovani prikazi ovog pisma su samo dio onoga što su studenti grafičkog dizajna sa dvije akademije umjetnosti u Srpskoj predstavili tokom kampanje "Čitajmo zajedno", a koja je posvećena promociji ćirilice.

Ovu kampanju sprovodi Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, a predstavljanjem radova zvanično je počela ovogodišnja kampanja.

Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske, naglasila je da je u fokusu ovogodišnje kampanje "Čitajmo zajedno" ukazivanje na važnost zaštite i korištenja ćiriličnog pisma te promocija domaćih mladih umjetnika i dizajnera.

Naime, studenti grafičkog dizajna Akademije umjetnosti u Banjaluci i Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju pozvani su u junu da, u okviru ove kampanje, dizajniraju plakat s ilustrovanim prikazom svih slova azbučnog pisma.

Ukupno 11 studenata dostavilo je 16 rješenja, a u procesu konačne selekcije u septembru izabrano je 12 radova 10 studenata,  koji će tokom oktobra biti prikazani u javnom prostoru Republike Srpske. Izabrani su radovi studenata sa  Akademije umjetnosti u Banjaluci: Anđele Savić, Andree Aleksić, Katarine Đaković, Minje Knežević, Zorane Urumović, Marka Škrbića i Marka Tomića, koji su radili pod mentorstvom profesora Jelene Grubor i Stefana Mijića, kao i studenata sa Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju: Isidore Aćimović, Saše Pešikana i Teodora Bauković, koji su radili pod mentorstvom višeg asistenta Igora Dutine i Milice Samardžić.

Trivićeva je istakla da će radovi putem bilborda i drugih prostora za oglašavanje biti izloženi u javnom prostoru te predstavljeni u formi izložbe kroz promociju kampanje "Čitajmo zajedno" na štandu Republike Srpske na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, koji će biti otvoren 24. oktobra.

"Kao nastavak ovogodišnje usmjerenosti kampanje na promociju i afirmaciju ćiriličnog pisma, sljedeće godine biće raspisan javni poziv za nove ćirilične fontove, a s obzirom na nedostatak dovoljnog broja odgovarajućih ćiriličnih fontova u kontekstu grafičkog dizajna", rekla je Trivićeva.

Marko Tomić, student četvrte godine Akademije umjetnosti UNIBL, koji se predstavio s tri rada, za "Nezavisne" kaže da je ova tema bila veoma zahvalna te da su imali  slobodu da koriste ilustracije, fotografije itd.

"Moja dva rješenja su imala sličan koncept, dok treće rješenje, slova poredana u krug, predstavljaju slova koja igraju kolo, a kako bi sve izgledalo veselije i dinamičnije. Na ovaj način sam htio predstaviti naš narod i ćirilično pismo. Inače, kada radim na tome, obično se trudim povezati dvije stvari koje su važne", istakao je Tomić.

Prema njegovim riječima, duži period je radio na ovome, a fotografisao je više puta, te je s profesorima birao najbolje i najdinamičnije fotografije. Kako kaže, ostala dva rada, gdje su predstavljene kocka i ploča, predstavljaju starost i tradiciju, no, ističe, ovo je njegova interpretacija, ali da svako može vidjeti nešto drugo.

Dodaje da su nekoliko mjeseci prije samog početka znali na čemu će raditi, te da je već imao razvijenu ideju u glavu, pa kada je krenuo raditi, nije mu trebalo mnogo vremena.

"Već sam imao ideju kako želim da sve izgleda, no usput su se izrodile nove stvari. Igrom slučaja došao sam na ideju da predstavim slova u kolu, te sam to i uradio, a interesantno je da se njima najviše svidio ovaj rad", priča Tomić.

Saša Pešikan s trebinjske Akademije umjetnosti i jedan od nagrađenih studenata kaže da inače radi svedene, minimalističke oblike, a tako je bilo i ovaj put.

"Tako sam izradio sklop osnovnih oblika, pravougaone, četvorougaone itd., pa sam ih kombinovao u ćirilična slova, ali sam želio da to ne bude standardno, već neki moj prikaz, a kako bi sve to izgledalo razigrano. Možda na prvi pogled izgleda kao nešto drugo, međutim to je u stvari azbuka", naglašava Pešikan.

On priča da je koristio osnovne boje, žutu, plavu, roze, kao i da je kombinacijom tih boja došao do krajnjeg rješenja.

"Bila mi je namjera da sve predstavim što jednostavnije, ali da koristim boje koje privlače pažnju, pogotovo mlađe populacije, a na ovome sam radio oko 20 dana", kaže Pešikan.

"Naše pismo je jedna od stvari koja nas definiše, a opet, s druge strane, sve je manje u upotrebi, pogotovo u komercijalnom sektoru, i smatram da je što više potrebno raditi na promociji ćirilice, njenoj upotrebi, ali i stvaranju funkcionalnijih fontova, jer je, za razliku od latinice, dosta manji broj fontova, i svi su slični, a veoma malo je varijacija", kazao je Pešikan te dodao da je ova kampanja bila prilika studentima grafičkog dizajna da predstave svoje ideje.

Katarina Đaković, studentkinja treće godine grafičkog dizajna na Akademiji umjetnosti UNIBL, priča za "Nezavisne" da je razmišljala koji materijal je najpogodniji da bi se iz njega izvukla poenta ove kampanje, pa je došla na ideju da bi mogla uzeti drvo, a koje za nju predstavlja život.

"Drvo ima korijenje, a naši korijeni vuku iz ćirilice, a upravo zbog tema očuvanje ćirilice i povezivanja korijena, palo mi je palo na pamet da uzmem drvo. Osim toga, ono mi je  inspiracija i jer bih često negdje na drvetu vidjela urezana slova, pa sam tako odlučila da uzmem panj, i da ne uništavam drveće. Ipak, za sve to je trebalo vremena, jer nije bilo lako da se to dobro kompozicijski izvede, a i taj tehnički dio je teži, jer je slova trebalo urezati, te sam tražila pomoć od oca, nakon čega sam fleksericom urezivala slova", kazala je Đakovićeva.

Nakon toga, kako kaže, fotografisala je ovo drvo u koje je urezivala ćirilična slova kombinacijom crne i bijele boje, kako bi kompoziciono dobro izgledalo na plakatima i bilbordima.

S tim u vezi, Igor Dutina, viši asistent na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju i mentor studentima grafičkog dizajna, izrazio je zadovoljstvo angažovanošću studenata.

"Ovdje pismo nije samo jezik komunikacije, nego i sredstvo likovnog izražavanja, imamo plakate koji su više umjetnost nego primijenjena umjetnost i one koji su na tragu da postanu funkcionalni fontovi", rekao je Dutina.

Tako je i Jelena Grubor, vanredna profesorica i mentorka studentima banjalučke Akademije umjetnosti, rekla da je ova kampanja u stvari dokaz da dizajn ne samo da mijenja svijet, nego i svijest oko sebe.

"Postoji način da se naše kulturno nasljeđe na novi način prikaže u savremenoj likovnoj praksi. Većina radova je posljedica plakatskog tretiranja, ali negdje je to i dobar uvod za sve što možemo uraditi kasnije. Svaki od radova je grafički identitet za sebe", rekla je Gruborova.

Dodala je da ćirilica može živjeti u savremenom okruženju, te da je i u 21. vijeku eksperimentalna i otvorena.

"Veoma mi je drago da javnost može vidjeti sve ovo i da se na ovaj način promoviše ćirilica, a u okruženju i kampanji koja je vezana prvenstveno za bilborde. Drago mi je što smo učestvovali u svemu. Vjerovala sam u studente i znala sam da će sve dobro proći", istakla je Gruborova.

Zorana Urumović, apsolventkinja grafičkog dizajna na Akademiji umjetnosti UNIBL i autorka jednog od nagrađenih rješenja, rekla je da je od izuzetne važnosti za studente da učestvuju u ovakvim projektima jer je potrebno više fontova i vizuelnih rješenja kako bi se ćirilica mogla koristiti u savremenom dizajnu.

Kampanju "Čitajmo zajedno" sprovodi Ministarstvo prosvjete i kulture od 2017. godine tokom oktobra - Mjeseca knjige, a s osnovnim ciljem promovisanja i popularizacije književnosti i izdavaštva, kulture čitanja i razvoja čitalačke publike, te jezika i pisma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije