BEOGRAD - Reizdanje knjige "Čujte Srbi! Čuvajte se sebe" Rudolfa Arčibalda Rajsa, u podnaslovu "Bezvremeno zaveštanje najvernijeg srpskog prijatelja", biće objavljeno sutra 31. jula u izdanju "Lagune" iz Beograda.
Danas veoma popularna Rajsova knjiga napisana je 1928. godine na francuskom jeziku, da bi prvo izdanje doživjela tek decenijama kasnije. Razlozi za tako nešto do sada nisu jasno utvrđeni. Pretpostavka je da ono što piše u Rajsovom zavještanju nije odgovaralo političkim elitama ni kraljevine ni potonje socijalističke Jugoslavije.
"Zavoleo sam vas jer sam na delu video vaše ljude iz naroda u bitkama i presudnim trenucima, kada se prepoznaje istinski karakter vaše nacije. Zavoleo sam vas i zbog žrtava koje sam radi vas podneo, jer za ljude i stvari se utoliko jače vezujemo ukoliko nas to vezivanje košta žrtvovanja", pisao je Rajs, koji je u ovoj knjižici nevelikog broja stranica, na osnovu iskustva provedenog sa srpskim narodom tokom Prvog svjetskog rata i nešto više od decenije poslije rata, čini se, opisao sve srpske vrline i mane.
Rajs je od kraja rata do svoje smrti 1929. godine živio u Beogradu.
"Švajcarski kriminolog, forenzičar i univerzitetski profesor Arčibald Rajs došao je u Srbiju 1914. godine da istraži istinu o ratnim stradanjima, ali je u njoj pronašao dom, a u srpskom seljaku - brata po oružju. Prošao je golgotu povlačenja preko Albanije, učestvovao je u proboju Solunskog fronta, u redovima Moravske divizije dočekao je kraj rata u Beogradu i ostao da živi među Srbima, verujući u njihovu dušu. Ipak, razočaran posleratnim političkim prilikama, 1928. godine ostavio nam je pismo koje je postalo najjasniji prikaz našeg bića", saopštava "Laguna".
Beogradski izdavač smatra da je Rajsovo zavještanje bilo veoma hrabar poduhvat.
"'Čujte, Srbi!' je nemilosrdna i porazno iskrena analiza naroda koji je sposoban za najviša herojska dela, ali i za najdublje moralne padove. Rajs ne štedi nikoga: on direktno istupa protiv korupcije, partijašenja, sujete i zaborava, istovremeno slaveći dobrotu i hrabrost običnog čoveka. On se hrabro suočava sa moćnicima i vlastodršcima, upućujući im reči koje niko drugi nije smeo da izgovori", kažu iz "Lagune". Ovaj, kao i drugi mnogobrojni izdavači knjige, smatra je bolno aktuelnom.
"Skoro vek kasnije njegova upozorenja zvuče kao da su danas ispisana. Ovaj važan istorijski dokument je i ogledalo u koje se moramo zagledati ako želimo da razumemo svoju prošlost i sačuvamo svoju budućnost. Ovo je vapaj čoveka koji vidi kako jedan veliki narod svesno srlja u sopstvenu propast. Da li smo išta naučili iz sopstvenih grešaka ili smo, kako je Rajs strahovao, ostali svoji najveći neprijatelji", riječi su kojima beogradski izdavač najavljuje knjigu "Čujte Srbi".
Da li nam uvod koji je napisao sam Rajs pomalo otkriva zašto su protekle decenije prije objavljivanja knjige ili je ipak riječ o okolnostima, koje su išle, da tako kažemo, "na ruku" knjizi? Naime, knjiga je postala aktuelna u novim kriznim vremenima po srpski narod devedesetih godina prošlog vijeka, da bi se njena popularnost nastavila od tranzicionog perioda sve do danas.
"Bio sam s vama kada ste bili u nevolji. Delio sam s vama te patnje i, da bih to mogao, žrtvovao sam sjajan život i veoma lepu karijeru koja je mnogo obećavala", pisao je Rajs navodeći u nastavku kako je zavolio srpski narod, da ponovimo još jednom, "u bitkama i presudnim trenucima, kada se prepoznaje istinski karakter nacije".
On je potom pisao i o drugoj strani medalje.
"Video sam vam, međutim, i mane, mane koje su se užasno iskazale posle rata. Neke vaše mane će, ako ih ne otklonite, biti pogubne po vašu naciju. Ne bih vam bio prijatelj ako ne bih povikao 'čuvajte se' i ako vam ne bih, uz vrline, koje su istinski i lepe, ukazao, kao u ogledalu, na vaše loše strane. Neću skriti od vas ništa bitno od onoga što sam video, jer pravi prijatelj nije onaj koji vam laska, već onaj koji vam kaže istinu, celu istinu", tačno u metu gađao je Rajs. Naučnik je u uvodu zavještanja otkrio zašto nije želio da isto bude objavljeno za vrijeme njegovog života.
"Nećete imati to ogledalo u rukama dok sam ja u životu. Naći ćete ga u mojim spisima i činićete s njim što god budete hteli. Ili ćete ga pročitati, zamisliti se nad njegovim sadržajem i iz toga izvući korist, ili ćete ga pak prezreti, pa će onda ona istinska srpska duša, duša vaših hajduka i junaka ratova za oslobođenje, nestati sa vaših prostora. To će biti poslednja usluga koju mogu da vam učinim", pisao je svojevremeno Rajs.
Rudolf Arčibald Rajs rođen je 8. jula 1875. godine u Hehcbergu. Nakon završenih studija u Lozani u 22. godini postaje doktor hemije, a već u 31. godini redovni profesor kriminalistike na Univerzitetu u Lozani. Bio je pionir moderne forenzike, osnivač prvog instituta kriminologije na svijetu i čovjek čije su metode uviđaja i naučne fotografije postavile temelje savremene policijske istrage. Kada je 1914. godine izbio Prvi svjetski rat, Rajs je na poziv srpske vlade došao u Srbiju kao neutralni isljednik. Njegov zadatak bio je da ispita navode o zvjerstvima austrougarske vojske. Ono što je vidio u Mačvi i Podrinju - masakre civila, spaljena sela i neviđenu surovost - zauvijek je promijenilo njegov život. Od objektivnog naučnika i posmatrača, Rajs postaje najvatreniji zastupnik srpske slobode. Svoje izvještaje slao je vodećim evropskim listovima, razbijajući neprijateljsku propagandu i prikazujući svijetu istinsko lice stradanja malobrojnog naroda koji se borio za opstanak. Preminuo je 8. avgusta 1929. godine u Beogradu. Njegova smrt bila je nacionalna žalost. Sahranjen je na Topčiderskom groblju uz najveće državne počasti po pravoslavnim običajima, ali je po njegovoj izričitoj želji srce izvađeno, stavljeno u urnu i odneseno na vrh planine Kajmakčalan.
Pored najznačajnijeg djela "Čujte, Srbi!" (1928), objavio je i: "Sudska fotografija" (1903), "Priručnik govornog portreta" (1905), "Krađe i ubistva" (1911), "Prilog reorganizaciji policije" (1914), "Austrougarska zvjerstva" (1916), "Bugarski ratni zločini u okupiranoj Srbiji 1915-1918" (1919), "Pisma sa srpsko-makedonskog fronta" (1916-1918) (1924), "Šta sam vidio i preživio u velikim danima" (1928).